Loše planiranje ubija Sarajevo: Zašto se ne gradi Južna longitudinala?
Jutarnji i poslijepodnevni sati u glavnom gradu Bosne i Hercegovine postali su prava noćna mora za vozače, mada će se mnogi složiti da su saobraćajne gužve u Sarajevu prisutne u bilo kojem dijelu radnog dana.
Saobraćajni kolaps, posebno od RTV Doma do Otoke, ali i dalje prema centru grada jednak je ujutro, kao i poslijepodne u suprotnom smjeru, govori da mjesec ramazan i iftari nisu razlog prizora koje gledamo zadnjih dana.
Rješenje Južna longitudinala
Upravo gužva na ovoj dionici glavne sarajevske saobraćajnice, ukazuje na hitnu potrebu izgradnje Južne longitudinale - projekta koji se u javnosti govoto i ne spominje. Južnom longitudinalom povezala bi se naselja Mojmilo, Alipašino Polje, Švrakino Selo, Aneks, Hrasno, Hrasno Brdo, Kovačići i Skenderija.
Iako se u javnom prostoru uglavnom govori o nekim drugim dionicama, posve je jasno da bi nastavak izgradnje Južne longitudinale u dužini od još svega 2,2 kilometra ceste, bilo ključno za rasterećenje glavne gradske saobraćajnice.
Argument da problem pravi nelegalna gradanja, samo je donekle tačan. Naime, veliki dio krivice za nelegalnu gradnju nose loši prostorni i urbanistički planovi, zastarjeli način planiranja i nemogućnost gradnje u već utvrđenim planskim Regulacionim planovima. Također, ne stoji ni argument da međunarodni kreditori insistiraju da mora biti obeštećen svako na koga negativno utiče izgradnja saobraćajnice, jer su izvršna i zakonodavna vlast u KS glasali za takve odluke, potpuno svjesni ponuđenih uslova kreditora. Uz to, neki objekti su izgrađeni i prije nego je postojao plan za Južnu longitudinalu ili Prvu transverzalu.
Ove dvije saobraćajnice biće povezane u naselju Kovačići. Spoj na Kovačićima predviđen je i Nacrtom Urbanističkog plana KS, odnosno to da saobraćajnica prođe između dva najveća sarajevska muzeja, preko Vilsonovog šetališta i Miljacke do Zagrebačke ulice. No, o izgradnji od Kovačića gdje počinje Prva transverzala i veže se na Južnu longitudinalu malo se govori, a još manje radi. Fokus se uglavnom prebacuje na ostatak dionice, umjesto na njen početak, iako je za ostatak dionice ponuđeno više rješenja u odnosu na ono predviđeno Nacrtom.
Što može Deseta, ne može Prva?
Naime, novim Nacrtom Urbanističkog plana KS neke dionice se mijenjaju novim. Tako je projekt gradnje tramvajske pruge do Dobrinje, pomjeren sa XI transverzale na X transverzalu. S druge strana, na drugim dionicama insistira se na zastarjelim rješenjima, ponuđenim još prije 40 godina, bez imalo fleksibilnosti i uvažavanja drugih prijedloga. Primjera radi, za Prvu transverzalu postoji prijedlog da se jedan dio trase digne na stubove i izmjesti na desnu stranu gdje je planirana privredna zona, a privredna zona na mjesto gdje je planirana saobraćajnica.
Kada se u obzir uzmu i troškovi eksproprijacije, ova rješenje bilo bi jeftinije jer bi saobraćajnica išla preko državnog zemljišta pa ne bi bilo troška eksproprijacije. Osim toga iz primjera gradnje IX transverzale jasno je, također da bi cjelokupan projekt bio brže i efikasnije okončan. U suprotnom, izvjesno je da bi trenutnim Nacrtom UP-a predloženo rješenje moglo dovesti do situacije da kompletno naselje Velešići i dio Pofalića budu u cestovnoj izolaciji, odsječeni od ostatka grada.
Desiće se to, naime, u slučaju da gradnju ove dionice ne bude pratila paralelna izgradanja gradskog autoputa. S obzirom na preklapanje nadležnosti, odnosno da je dionica u nadležnosti Kantona Sarajevo, a autoput Federacije BiH i na dosadašnja iskustva, ovaj scenarij je više nego izvjestan.
Građani čekaju odluku vlasti
Nacrt Urbanističkog plana sada ulazi u fazu javne rasprave i za popravke koje bi olakšale život građanima i privredi, još uvijek ima. Uz preduslov da su najbolja rješenja za građane i privredu interes onih koji odlučuju, a trebalo bi da jesu. Tako makar tvrde u godinama poput ove, izbornim.
