Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović ukazao je na problem postojanja "profesionalnih žalitelja".
Magazinović je za Fenu kazao da je problem postojanja kompanija i pojedinaca koji se isključivo bave žalbama na javne nabavke i tako ucjenjuju i reketiraju druge kompanije, zaustavljaju nabavke i stopiraju projekte dostigao kritične razmjere.
- Poslovna zajednica i institucije ukazuju na problem, a i sama Agencija za javne nabavke tvrdi da problem eskalira. Zbog toga sam potvrdno odgovorio na molbu direktora Agencije da se susretnemo, razgovaramo na ovu temu i dogovorimo korake kako bi uključili sve neophodne aktere u rješavanje ovog problema, uključujući i sigurnosne i pravosudne institucije - naveo je Magazinović.
Ističe da se neke stvari moraju promijeniti, "a zašto do sada nisu sasvim je legitimno pitanje".
Magazinović je ranije postavio poslaničko pitanje Agenciji za javne nabavke BiH da li postoje i koliko su česte pojave da se iste firme žale na uočljivo velikom broju poziva za javne nabavke, te da li se vodi evidencija o takvim slučajevima.
U odgovoru Agencije je navedeno da je problematika "profesionalnih žalitelja" u prethodnom periodu doživjela svojevrsnu eskalaciju, te da je Agencija u vršenju svojih nadležnosti pokrenula aktivnosti, dobila i prikupila informacije, saznanja i dokaze o "profesionalnim žaliteljima".
Iz Agencije također navode da informacije, saznanja i dokazi "predstavljaju ozbiljan skup indicija da ovakvi 'profesionalni žalitelji' serijskim izjavljivanjem žalbi kod različitih ugovornih organa, na različite postupke i predmete nabavki, nemaju za cilj ispravke eventualnih grešaka i posljedično dobijanje odgovora u konkretnom postupku nabavke".
- Upravo suprotno, ozbiljan je skup indicija da im je cilj usporavanje postupka javne nabavke. "Profesionalni žalitelj", obično putem punomoćnika/advokata, izjavljuje žalbu (veliki broj žalbi), gdje se izjavljivanjem žalbe nema za cilj da ispravi eventualnu grešku i posljedično dobije ugovor u konkretnom postupku nabavke, već ima za cilj da uspore postupak javne nabavke i/ili da ostvare novčanu korist kroz naplatu troškova za punomoćnika/advokata - navode iz Agencije.
Dodaju da takvo ponašanje privrednih subjekata, kao i punomoćnika/advokata čije usluge koriste, dovodi do toga da se onemogućuje efikasno okončanje postupka javnih nabavki. To dovodi do toga da se postupak nabavke, očito nepravedno i neopravdano, odugovlači i odlaže, što izaziva mnogobrojne negativne posljedice za javna sredstva i njihove korisnike, na svim nivoima u BiH, kao što su odlaganje izgradnje infrastrukturnih objekata, nedostatak lijekova i medicinske opreme, nemogućnost pružanja zdravstvenih i drugih usluga i slično.
Agencija za javne nabavke je u odgovoru Magazinoviću navela i nekoliko primjera - jedan privredni subjekt i njegov punomoćnik/advokat su u periodu od 11 mjeseci u 2023. godini izjavili čak 147 žalbi; drugi privredni subjekt je, putem punomoćnika advokata, u periodi od 1. januara do 29. novembra 2023. godine izjavio 224 žalbe, a naveden je i slučaj privrednog subjekta i punomoćnika advokata, koji su u periodu od 1. januara do 30. novembra 2023. godine izjavili 191 žalbu.
Magazinović je na društvenim mrežama pojasnio da u BiH egzistiraju kompanije koje praktično postoje da bi se bavile žalbama na tendere. Ove kompanije se prijavljuju na tendere za sve i svašta. Bez namjere da stvarno dobiju posao, a i bez kapaciteta da eventualno dobiveni posao urade. Žale se na nabavke koje nemaju veze sa onim za šta su registrovani - navodi Magazinović.
Dodaje da je zapravo, njihov „biznis“ žalba kojom se obaraju tenderi, ucjenjuje, reketiraju drugi ponuđači ili se svjesno zaustavlja neki projekt ili poslovni proces.
- Da je ulaganje žalbi na tendere postao „ozbiljan biznis“ pokazuje i broj žalbi koje pojedine firme upute u toku godine, ali i jako kvalitetna priprema žalbi koja ukazuje na to da se njima bave ozbiljni pravnici. Jedan od razloga za žalbe je i finansijski interes kroz naplatu troškova za opunomoćenika/advokata - kaže Magazinović.
Kada je riječ o posljedicama ovakvog ponašanja, navodi da je najčešće to onemogućavanje nabavki institucija i javnih preduzeća, kašnjenje u izgradnji infrastrukturnih objekata, nedostatak lijekova i medicinske opreme, nemogućnost pružanja zdravstvenih ustanova, zaustavljanje realizacije različitih projekata…
- Ove sedmice ćemo imati sastanak na ovu temu. Razgovarat ćemo i o elementima krivičnih djela i uključivanju drugih institucija u rješavanje problema - najavio je Magazinović.
