Do zaposlenja u Republici Srpskoj najbrže dolaze profesori matematike i fizike, informatike, diplomirani farmaceuti, ljekari, inženjeri poljoprivrede, šumarski inženjeri, te inženjeri elektrotehnike, koji na zaposlenje čekaju prosječno do godinu dana, kada je u pitanju visoka stručna sprema.
Rekli su ovo u Zavodu za zapošljavanje RS, koji kažu da su ugostiteljsko-kulinarski tehničari, zubno-stomatološki tehničari, medicinski radnici, hemijsko-tehnološki tehničari zanimanja koja najbrže dolaze do posla u okviru četvrtog stepena stručne spreme, a oni prosječno na posao čekaju takođe oko godinu dana.
"Kada je u pitanju kategorija trećeg stepena stručne spreme, do zaposlenja najbrže dolaze instalateri, zavarivači, frizeri, električari, koji prosječno čekaju na zaposlenje oko godinu i po", kažu za "Nezavisne" u Zavodu za zapošljavanje RS.
Oni kažu da, iako postoji potražnja od strane poslodavaca za zanimanja metalostrugara, bravara i prodavača, odnosno trgovaca, oni ipak najduže čekaju na zaposlenje, i to šest-sedam godina.
Šest godina za zaposlenje čekaju i mašinski tehničari, koje je zanimanje četvrtog stepena, te gimnazijalci i ekonomski tehničari oko pet godina.
"Zanimanja koja najduže čekaju na zaposlenje sa VSS su profesori geografije oko tri godine, profesori fizičkog i zdravstvenog vaspitanja oko tri godine, diplomirani novinari oko tri godine i diplomirani pedagozi oko dvije godine. Međutim, bitno je istaći da od strane poslodavaca postoji potražnja za ovim zanimanjima", kažu Zavodu za zapošljavanje RS.
Kako su u Zavodu rekli za "Nezavisne", najveći razlozi nezaposlenosti su nedostatak radnog iskustva i kompetencija, jer mladi upravo navedene karakteristike stiču kroz proces rada, a poslodavci su najviše zainteresovani za kadar sa iskustvom.
"I dalje imamo problem neusklađenosti obrazovne strukture i zahtjeva tržišta rada", ističu u ZZZ RS.
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je činjenica da fali radnika na tržištu, te da je prema navedenim podacima vidljivo da među visokoobrazovanim kadrovima najbrže dobiju posao oni koji najviše i uče, te oni koji završavaju fakultete koje je najteže i završiti.
"Danas kada smo u situaciji nedostatka radne snage, iskustvo skoro niko i ne gleda, ali naravno da je iskustvo prednost za dobijanje posla, ali i za dobijanje veće plate", kaže Trivić.
On kaže da se ne bi složio sa podacima koje Zavod ima o zanimanjima koja najduže čekaju na posao, jer smatra da je veliki broj nezaposlenih na birou iznad 45 godina koji ne traže posao, nego se tamo nalaze radi ostvarivanja određenih beneficija.
Vidan Govedarica, predsjednik Društva matematičara RS, kaže da su matematičari u ranijem periodu relativno brzo dolazili do posla u prosvjeti, kao nastavnici u osnovnim ili profesori u srednjim školama.
"Nažalost, kod nas danas postoje neki univerziteti, uglavnom privatni, koji proizvode relativno brzo kadrove i gdje se diplome stiču brzo, pa tako, recimo, neko ko je završio fakultet fizičkog vaspitanja dobije diplomu za oblast matematike, te takvi slučajevi stvaraju problem. Što se tiče kvaliteta, dosta su slabi sa znanjem i znam da oni teško mogu da ispune svoju obavezu i da predaju učenicima u srednjim školama, na primjer u gimnaziji", kaže Govedarica.
On smatra da u RS ima trenutno nezaposlenih matematičara, te da im se poklanja minimalna pažnja, posebno onim nadarenim, pa oni odlaze vani.
Biznis.ba / NN
