Panel diskusija o temi "Izazovi održivog upravljanja u javnom sektoru" održana je danas u okviru trodnevnog kongresa, u organizaciji konzultantske kuće Revicon, u Neumu.
Pomoćnik ministra u Sektoru za proračun i javne rashode Federalnog ministarstva financija Alija Aljović osvrnuo se na izazove tzv. programskog budžetiranja, za koje relevantni zakon propisuje rok do 2025. godine.
"Programski proračun je jedna od budućih reformi, pripremamo se trenutno za implementaciju programskog proračuna i to je nešto što bi trebalo da zaživi u Federaciji 2025. godine“, rekao je Aljović
Ocijenio je kako je riječ o jako velikoj i bitnoj reformi kada je u pitanju upravljanje javnim financijama u BiH.
Federacija je tu krenula prva u implementaciju i sigurno da je napravljen jedan veliki iskorak. To je reforma od koje će imati koristi institucije BiH u smislu njihove funkcionalnosti, efikasnosti, produktivnosti itd, ali i građani, jer će se na taj način omogućiti bolja i veća transparentnost u upravljanju javnim financijama", rekao je Aljović te dodao kako je 2025. ključna godina za tu reformu za razinu Federacije, dok je županijama ostavljen prostor od dvije dodatne godine da se tehnički, kadrovski i strukturno pripreme za tu reformu.
O nužnosti primjene cjelosistemskog pristupa za unaprijeđenje upravljanja javnim financijama govorio je Goran Miraščić, član Savjetodavne grupe Fiskalnog vijeća Federacije BiH.
"Mi smo usvojili strategije za upravljanje javnim financijama na entitetskoj razini. Državna strategija još nije usvojena, mislim da se radi o nekih tehničkim stvarima. Rađene su uz svesrdnu tehničku pomoć Međunarodnog monetarnog fonda i drugih relevantnih faktora. Dakle, ono što mi sada imamo govoreći s aspekta Federacije, kada govorimo o javnim financijama, politici prihoda i rashoda jeste da ne smijemo ne istaći jako nisku zaduženost Federacije jer to ponovo ukazuje na taj neki odgovoran odnos fiskalne politike gdje je, recimo naša zaduženost manja od 22 posto dijela u BDP-u što nama pruža više nego dovoljno prostora za ono što dolazi i ono što treba da se radi", kazao je Miraščić.
Maja Letica s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru naglasila je kako je jedan od izazova održivost u razdoblju koje dolazi te kako se boriti s inflacijom koja je „zaustavljena“, a zapravo nije zaustavljena.
"Međutim, mi u BiH, to je neki zaključak panela, nismo krivi za inflaciju, ona nam je uvezena jer smo preko valutnog odbora direktno povezani s EU, mi i ne trebamo mijenjati kamatne stope, nisu kamatne stope kod nas problematične, dakle ne trebaju se usklađivati s tim rastom u EU, nismo ih usklađivali ni kad su tamo bile niske, pa zašto bismo sada. Dakle, kapital mora ostati dostupan, ne trebamo ograničavati potrošnju jer mi jako malo možemo utjecati na inflaciju s tim. Dakle, to je jedan od problema, koji nas čekaju, onih konkretnih. Rast plaća bi trebao pratiti rast inflacije", smatra Letica.
Amra Fetahović iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH se osvrnula na nužnost kohezije javnog i realnog sektora u procesu tranzicije prema održivom razvoju.
"Kohezija između javnog i realnog sektora od suštinskog je značaja u procesu tranzicije prema održivom razvoju u BiH. Javni sektor igra ključnu ulogu u stvaranju političkog okvira i implementaciji politika, dok realni sektor ulaže ekonomske resurse i donosi inovacije. Kroz suradnju i partnerstvo, ovi sektori mogu zajedno raditi na ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i Agende 2030, doprinoseći boljoj i održivoj budućnosti za građane BiH. U svjetlu toga, javni sektor mora osigurati dobru upravu, vladavinu prava, transparentnost i odgovornost, dok realni sektor treba donositi odluke i poduzimati privredne aktivnosti koje ne ugrožavaju budući rast i razvoj. Ciljevi održivog razvoja pripadaju svima i zahtijevaju individualnu i grupnu angažiranost", poručila je Fetahović.
(Biznis.ba)
Sarajevski taksisti u službi promocije turizma
