Okrugli sto "Uloga i značaj prirodnog gasa u energetici BiH - Aktuelno stanje i trendovi razvoja"

"Uloga i značaj prirodnog gasa u energetici Bosne i Hercegovine - Aktuelno stanje i trendovi razvoja", tema je okruglog stola koji će biti održan 24. maja u Sarajevu u organizaciji Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme CIGRE.

Iz Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE navode da je gasna mreža u Bosni i Hercegovini slabo razvijena, jer još od prije 40 godina od kada je došao prirodni gas u BiH, postoji samo jedan pravac snabdijevanja i jedan isporučilac prirodnog gasa.

- Priodni gas je bitan za grad Sarajevo, posebno za Toplane Sarajevo, te privredne subjekte Arcelor Mittal Zenica, Birač Zvornik i još neke manje potrošače. Godišnja potrošnja u Bosni i Hercegovini je oko 230 miliona m3 prirodnog gasa i to sa oscilirajućim sezonskim dijagramom opterećenja (ljeto -zima). Problemi u sigurnosti isporuke i fluktuacije cijena prirodnog gasa su posebno izraženi u radu sarajevskih kotolovnica zbog nesrazmjerno visoke zimske potrošnje prirodnog gasa u odnosu na ljeto. Dodavanje tečnih goriva umjesto dodatno naručenih količina gasa zbog visokih penala doveli su do konfuzije kod nadležnih vlasti, u pogledu organizacije gasne privrede, razvoja gasne mreže, pravaca snabdijevanja itd… Praktično ne postoji jasan pogled u kome pravcu se treba kretati gasna privreda. Postavljaju se pitanja: treba li alternativni pravac i kuda, treba li skladište gasa, kakva je budućnost korištenja prirodnog gasa, ili treba možda graditi i koristiti kogenerativna postrojenja - saopćeno je iz Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE.

Ako se ovome doda neizvjesnost i nesigurnost snabdijevanja Bosne i Hercegovine prirodnim gasom, usljed invazije Rusije na Ukrajinu, to se može postaviti niz pitanja i dilema. Ukoliko dotok prirodnog gasa bude prekinut, osnovno je pitanje kako se grijati sljedeće zime i ima li alternative ruskom prirodnom gasu. Shodno navedenom Bh. komitet CIGRE će dati punu podršku aktivnostima koje idu prema smanjenju emisije stakleničkih gasova, diverzifikaciji energetskih izvora, proširenju tržišta i uspostavi zakonske regulative, ali i iznalaženju alternativnih rješenja usljed eventualnog prekida isporuka prirodnog gasa prema BiH, što treba biti predmetom rasprava na Okruglom stolu, navodi se u saopćenju.

Iz Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE ističu da su tržišta energije, ali i druga tržišta pod velikim uticajem geopolitičkih odnosa.

Cijene električne energije na evropskim berzama u drugom polugodištu 2021. godine su velikim dijelom porasle usljed manjka prirodnog gasa u evropskim skladištima pred prošlu grejnu sezonu. Drugi razlog su takse na CO2 na proizvedenu električnu energiju iz uglja. Iz EU navode da nije bilo dovoljno gasa u skladištima jer Gasprom nije isporučivao dovoljne količine gasa prema EU. To je obrazloženo zahtjevima Gasproma da se izda dozvola za korištenje gasovoda Sjeverni tok 2 i potpišu ugovori o dugoročnom snabdijevanju. Stručnjaci za berze električne energije kažu da visoku cijenu električne energije na tržištu diktirao Gasprom putem ograničenih isporuka prirodnog gasa, što je uzrokovalo i povećanu cijenu samog prirodnog gasa, navode iz Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE.

Zbog invazije Rusije na Ukrajinu, EU je kao odgovor započela pripremu snažnije energetske politike posebno po pitanju gasa i nafte, ali još nije zabranila uvoz ovih energenata iz Rusije (u proceduri je embargo na uvoz nafte iz Rusije). EU dobija skoro 40 posto potrebnog gasa iz Rusije, dok je stanje u Njemačkoj još teže jer uvozi čak 55 posto gasa iz Rusije. Njemačka vlada priprema izgradnju obnovljivih izvora energije kako bi se osigurala energetska nezavisnost zemlje. Cijene energenata su mjesecima visoke zbog malih zaliha u skladištima prirodnog gasa, što povećava troškove. Sadašnja cijena prirodnog gasa je 10 puta veća nego na početku 2021. Za sada se prirodni gas nastavlja transportovati gasovodima iz Rusije u Evropu, uključujući i one koji prolaze kroz Ukrajinu. Nekim zemljama kao što su Poljska i Bugarska su prekinute isporuke prirodnog gasa, navodi se u saopćenju.

Shodno navonastaloj situaciji Evropska komisija je objavila planove da ove godine smanji zavisnost EU od ruskog gasa i do dvije trećine i prekine oslanjanje na ruske isporuke goriva do 2027. ili najkasnije do 2030. godine. To planira uraditi prelaskom na alternativna snabdijevanja i bržim razvojem postrojenja zelene energije i davanjem naglaska na energetsku efikasnost  u skladu sa planovima, za čije provođenje će u velikoj mjeri biti odgovorne vlade članica EU. EU se obavezala da će diverzifikovati isporuke i pravce dopreme, uključujući korišćenje LNG (tečnog prirodnog gasa), te dalji razvoj biogasa i vodonika. Međunarodna agencija za energetiku (WEC) je procijenila da EU prije početka sljedeće zime može da prepolovi svoju potražnju za ruskim gasom. Stručnjaci procjenjuju da se hitnim mjerama može znatno smanjiti potreba za gasom u Evropskoj uniji. Evropska komisija se sprema za promjene u svojoj energetskoj politici, prvenstveno usmjerene ka bržem okretanju od uvoza ruskog prirodnog gasa, uz naglasak na zelenu energiju i energetsku efikasnost. Zelena energija i energetska efikasnost su postale dio koncepta energetske sigurnosti, smatraju u Bosanskohercegovačkom komitetu CIGRE.

EU ubrzano ide ka značajnom smanjenju uvoza gasa iz Rusije, koji se, prema stavu Komisije, može postići razvojem obnovljivih izvora, uključujući vodonik i biogas, ubrzanjem investicija u energetsku efiksnost i prelaskom na sigurne dobavljače gasa širom svijeta. Pitanje tranzicije energetskog sektora u Evropi nije samo povezano sa klimatskim promjenama nego je i geopolitičko pitanje, navode iz Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE.

Biznis.ba / FENA