Izvoz robe iz BiH na Kosovo u proteklih šest mjeseci manji je za preko 53 miliona KM u odnosu na isti period godinu ranije, rekao je Vijesti.ba ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović (SDS).
Tokom pola godine otkako je Kosovo uvelo takse od 100 posto na uvoz robe iz BiH i Srbije, privreda naše zemlje pretrpjela je značajne štete.
"To posebno možemo vidjeti uzmemo li za primjer prva četiri mjeseca 2019. godine, kada smo na Kosovo izvezli proizvode u vrijednosti od milion KM, dok smo u prva četiri mjeseca 2018. godine izvezli robu u vrijednosti od 38,8 miliona KM", precizirao je Šarović.
Kako je upozorio, mjere kosovske strane u suprotnosti su sa CEFTA Sporazumom, a cilj je presjeći izvoz iz BiH i susjedne Srbije, koja je ovim sankcijama pogođena u drastičnijoj mjeri.
Naš sagovornik ističe da je bilo kontakata sa kosovskom stranom, kao i bilateralni susret u Sarajevu, kako bi se razgovaralo o novonastaloj situaciji i ukidanju taksi.
"Međutim, očito je da mjere kosovske strane imaju političku pozadinu. Stoga su male šanse da se u bilateralnim pregovorima postigne dogovor", naglašava Šarović.
Na pitanje da li će BiH uvesti kontramjere Kosovu, resorni ministar odgovara da se o takvoj mogućnosti razmišlja, ali da konkretnog prijedloga još nema.
Jednu od mogućih ideja ranije je predstavio predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić, a odnosi se na to da Kosovo suspenduje takse na tri ili šest mjeseci.
"Očigledno je da to nije naišlo na razumijevanje kosovske strane", konstatuje ministar Šarović, koji je i zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.
On podsjeća da je u stalnom kontaktu sa resornim ministrom Srbije Rasimom Ljajićem sa kojim razmjenjuje informacije o taksama.
"Razgovaramo o tome da li ćemo preduzeti istovjetne korake ili će oni biti različiti. To će zavisiti od obje strane. Takođe razmatramo mogućnost konkretnih poteza i ministar Ljajić me je informisao o namjerama Srbije u tom smislu. Trenutno govorimo samo o mogućnosti korišćenja kontramjera, odnosno da li će do njih doći i kakve bi eventualno mogle biti. Što se tiče BiH, to će zavisiti od unutrašnjih konsultacija i Savjeta ministara BiH, koji je isključivo mjerodavan za donošenje odluka u tom pogledu", pojašnjava naš sagovornik.
On otkriva da ne postoji precizan rok za eventualno uvođenje kontramjera, jer, kako ističe, BiH i Srbija nastoje doći do rješenja kroz razgovor.
Osim toga, pojašnjava, uvoz robe u BiH iz Kosova je minimalan, tako da bi efekti kontramjera bili prilično ograničeni.
"Nastala situacija sigurno će biti predmet razgovora lidera Zapadnog Balkana početkom jula u Parizu. To će biti pokušaj da se možda napravi iskorak u nekom rješenju. Nakon toga, mi ćemo u BiH ponovo razmotriti ovo pitanja, a to će uraditi i Srbija", kazao nam je ministar Šarović.
Napominje da je međunarodna zajednica zahtijevala od Kosova da ukine mjere koje su suprotne odredbama CEFTA-e, ali da pomenuti zahtjevi nisu dali nikakvog rezultata.
"To govori o nedostatku autoriteta ili nedovoljnog pritiska EU i SAD-a na kosovsku stranu", smatra Šarović.
Prema njegovoj ocjeni, slučaj uvođenja taksi dokazuje neophodnost reforme CEFTA-e, koja se zloupotrebljava u političke svrhe. Osnovni principi CEFTA-e, dodaje, u velikoj su krizi i zato je neophodan zajednički rad.
"Postojeća CEFTA je prevaziđena i zato stavljam akcenat na reforme, posebno kada su u pitanju jasni i precizni mehanizmi i pravila slobodne trgovine u ovoj zoni, te procedure za eventualne sporove, poput ovoga sa Kosovom. Reforma je potrebna kako bi, između ostalog, ovakvi sporovi bili efikasnije rješavani", zaključuje ministar Šarović u razgovoru za naš portal.
(Biznis.ba)
