Prinos kukuruza šest do osam tona po hektaru

Žetva kukuruza u prijedorskoj regiji završena je na oko 60 odsto zasijanih parcela, a prosječan prinos ove žitarice, zastupljene na oko 15.000 hektara, iznosi šest do osam tona po hektaru.

Viši stručni saradnik u prijedorskoj kancelariji Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Duško Komnenović rekao je Srni da prinos zavisi od FAO (Organizacija UN za prehranu i poljoprivredu) grupe zrenja hibrida, količine padavina na mikrolokalitetima, kao i od šteta od nevremena.

"Na parcelama gdje je grad pričinio štetu prinos je manji, ali uglavnom je prosječan prinos šest do osam tona po hektaru", rekao je Komnenović.

Prema njegovim riječima, zbog problema usljed vremenskih prilika tokom sjetve, kasnije zasijani kukuruz nije još dospio za berbu.

Komnenović je rekao da je prinos hibrida kukuruza na ogledu u Drakseniću, gdje je juče obavljena žetva, 10 do 15 tona suhog zrna po hektaru.

"Bilo je prikazano 60 hibrida i za ovu izazovnu godinu prinos je veoma dobar. Najbolje su se pokazali hibridi FAO grupa 500 i 600 koji imaju najveći prinos. Dobar prinos imale su i FAO grupe 400-500, pa i grupa 300 od 13 do 14,5 tona po hektaru", rekao je on.

Komnenović je naveo da je bilo zastupljeno 12 sjemenarskih kuća među kojima i Banjalučki institut sa hibridom "BL43", čiji je prinos 10,9 tona suhog zrna po hektaru.

"Ogled u Drakseniću je na parceli vrhunskog kvaliteta zemljišta, a uz to je primijenjena puna agrotehnika", dodao je Kovačević.

On je objasnio da su proizvođači imali priliku da vide kakav prinos ima kukruz u uslovima pune agrotehnike različitih FAO grupa zrenja.

"Osim toga, u razgovoru sa agronomima mogu dobiti veoma korisne savjete. To su veoma kvalitetne i pouzadne informacije jer Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ne favorizuje nijednu sjemenarsku kuću pa su rezultati ogleda pouzdani", rekao je Komnenović.

On je naveo da poljoprivredni proizvođači obavljaju pripreme za proljećnu sjetvu, uglavnom razbacivanje startnog đubriva i duboko oranje, pripremu parcela za jesenju žetvu strnih žita.

"Najavljene padavine će ovaj posao usporiti. S obzirom na to da je zemljište suvo, može se očekivati da će apsorbovati vlagu, te da neće biti prolongiranja rokova sjetve", rekao je Komnenović, koji očekuje da poljoprivredni proizvođači, uprkos tome što je ovogodišnji rod pšenice ispod prosjeka, a otkupna cijena niska, neće odustati od sjetve hljebnog žita.

(Biznis.ba)