Cijene solarnih panela u BiH u odnosu na prošlu godinu povećane su za oko 20 odsto, potvrdili su iz firmi koje se bave prodajom i ugradnjom solarnih panela, ali navode i da je povećana zainteresovanost klijenata za kupovinu.
Iz ovih firmi objašnjavaju da su cijene porasle zato što je došlo do viših cijena na svjetskom tržištu, ali i da su troškovi prevoza veći i do 40 odsto nego godinu dana ranije.
Ističu da je polisilicijum, ključna sirovina za proizvodnju solarnih panela, nekoliko puta skuplji u odnosu na vrijednost od prije godinu dana, te dodaju i da cijene čelika, aluminijuma i bakra takođe rastu.
Iz firme "BProdukt" iz Posušja ističu da je u toku ove godine došlo do veće tražnje za solarnim panelima.
"Od početka maja došlo je do velikog skoka prodaje i ugradnje", ističu iz ove firme. Dodaju da se većina opreme uvozi iz Kine i, kako kažu, došlo je do porasta cijene prevoza do 40 odsto u odnosu na lani.
"Što se tiče same cijene solarnih panela, kod nas je ona viša za 15 do 20 odsto u odnosu na godinu dana ranije", pojasnili su iz ove firme.
Kako kažu, najviše ima potražnje za solarnim sistemima za vlastite potrebe.
"U najavi je poskupljenje struje pa se ljudi odlučuju da stavljaju na svoje objekte mini-elektrane kojima će zadovoljiti vlastite potrebe za električnom energijom", pojašnjavaju iz ovog preduzeća.
Da je povećano interesovanje za solarne panele potvrdio je i Nesib Mandžić, vlasnik firme "Elektro-test" iz Sarajeva.
"U posljednjih godinu dana vlada velika zainteresovanost građana, ali sama implementacija ne ide tako brzo zbog neinformisanosti klijenata, a s druge strane oni investitori koji žele ugraditi solarnu elektranu i priključiti se na mrežu - naše zakonodavstvo nema opciju primanja i davanja električne energije", ističe Mandžić.
Kako pojašnjava, ako investitor izgradi solarnu elektranu na svom krovu od 10 KW, on želi da tu energiju istovremeno plasira u svoju kuću i za svoje potrebe, a višak da proda elektrodistribuciji u BiH, ali prema njegovim riječima takva opcija ne postoji pa, kako kaže, sve to koči samu implementaciju razvoja solarnih sistema.
"Budući da se na svjetskom tržištu bilježi skok cijena solarnih panela, mi se moramo uskladiti s tim i moraćemo da podignemo cijene", kazao je Mandžić i dodao da trenutno rade sa starim zalihama.
Dodaje da je teško predvidjeti šta će dalje biti te ističe da u redukovanoj dostavi cijene rastu.
"Pratimo situaciju u Evropi, u evropskim lukama, troškovi transporta su značajno porasli zbog raznih mjera, tako da je sve to u konačnici podiglo cijenu solarnih panela", dodao je Mandžić za "Nezavisne".
Ivana Čulić, asistentica na programu energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu, kazala je da je proizvodnja električne energije iz solara ekonomski isplativa jer je cijena panela bila u stalnom opadanju, a tehnologija napreduje, tako da se njihova efikasnost povećava.
"Građani ugradnjom panela na svoje krovove dobijaju nezavisnost u proizvodnji i potrošnji, ali i samostalno upravljanje, odnosno štednju i racionalno korištenje električne energije", ističe Čulićeva.
Dodaje da donošenje zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, koje je u planu, trebalo bi građanima da omogućiti da proizvode energiju za svoje potrebe, a višak da plasiraju u mrežu.
"Tu bi se građani mogli podržati podsticajima za investicije, da bi se olakšao sam početak proizvodnje energije, a kasnija proizvodnja bi bila ekonomski isplativa", zaključila je Čulićeva.
Prema dostupnim cjenovnicima, cijena solarnog panela od 20W je 60 maraka, a panela od 250W je 310 maraka.
Biznis.ba / NN
