Turković: Naredna generacija barkodova dodatno će zaštiti potrošače

Vodeći domaći i međunarodni stručnjaci govorili su o prednostima elektronskog poslovanja, uvijek aktuelnoj temi zaštite potrošača i prelasku na 2D barkod.

Direktor GS1 Adi Turković je rekao da je izum klasičnog barkoda i njegovo usvajanje 1973. godine bio izuzetno važan događaj za industriju i sve učesnike u lancu snabdijevanja. BBC je barkod prozvao jednom od 50 stvari koje su stvorile modernu ekonomiju, promijenile način poslovanja i postoje i danas.

- Nedavno se moglo čuti da klasični barkodovi odlaze u prošlost, međutim treba naglasiti da suština ostaje, a to je identifikacija. Barkod identificira proizvod i povezuje ga sa njegovim digitalnim identitetom. Taj 2D barkod će također u sebi imati tu identifikaciju, ali će uz to detaljno opisati proizvod. Naprimjer, moći će se kodirati rok trajanja i kada se taj barkod skenira na kasi, ukoliko je rok trajanja istekao, onemogućit će se njegova prodaja i to će dodatno zaštititi potrošača - rekao je Turković te istakao da su i zbog toga veliki zagovornici migracije na 2D barkod jer će zaista osigurati potrošača.

Turković je naveo da je zamišljeno da se ta migracija desi od 2021. do 2027. godine. Plan postoji i ima par firmi koje to zaista rade, a najviše u tome u ovom trenutku, prema njegovim riječima, napreduje Kina. Njihovo uređenje je omogućilo da je naprimjer regija sa 15 miliona stanovnika u potpunosti prešla na 2D barkodove i u supermarketima nijedan proizvod ne nosi jednodimenzionalni, već 2D barkod i svi osjete njegove benefite.

Na konferenciji će, kako je kazao Turković, biti predstavljen manji pilot projekt u okviru koga je jedan bh. proizvođač osposobljen da printa 2D barkod na svojim proizvodima, jedan trgovac koji je prilagodio svoj softver da je u mogućnosti da skenira 2D barkod, kao i potrošač.

- Nadamo se da će ta 2027. biti prekretnica i da idemo u narednih 50 godina u digitalnom svijetu - naglasio je Turković.

Direktor firme Galileo iz Širokog Brijega Blago Čuljak je, govoreći o prednostima elektronskog poslovanja, među ostalim naveo uštedu papira što je u skladu sa Zelenom agendom, a svakako pojednostavljivanje administrativnih poslova.

- Sve su to neke stvari koje su zaživjele u državama u okruženju poput Hrvatske, Srbije, Crne Gore, one sve imaju elektronsku fiskalizaciju i elektronsku razmjenu dokumenata. Nedostatak elektronskog poslovanja nas ograničava da budemo brži, bolji, konkurentniji i da se možemo ravnopravno takmičiti na zapadnom tržištu bez administrativnih ograničenja koja danas imamo – rekao je Čuljak.

Naglasio je da postoje velike uspješne firme poput veletrgovina koje između sebe već imaju elektronsku razmjenu podataka.

- Država bi trebala kontaktirati velike firme koje imaju razrađenu infrastrukturu za elektronsko poslovanje i vidjeti kako se taj koncept može primijenti na sve ostale firme u BiH - rekao je Čuljak.

GS1 Bosne i Hercegovine predstavlja zajednicu više od 1.800 članica iz Bosne i Hercegovine koje se bave proizvodnjom, prodajom, prehrambenim uslugama, zdravstvenom zaštitom itd. To je jedna od 116 nezavisnih, neprofitnih GS1 organizacija koje posluju u 150 zemalja iz čitavog svijeta.

Biznis.ba / FENA