Tuzlanski kanton i dalje čeka prve metre modernih puteva

Većina puteva u ovom kantonu izgrađena je prije pedesetak godina, a u tom periodu su samo neke dionice imale značajnu sanaciju.

Već dvije decenije iz najmnogoljudnijeg kantona upućuju se apeli i urgencije za izgradnju autoputa ili brze ceste koji bi povezao ovaj dio BiH sa Sarajevom ili Orašjem kao općinom na granici sa Hrvatskom. Za sada, konkretnog pomaka nema.

Privrednicima neophodni bolji putevi

Kapaciteti postojećih puteva veliki su problem za privrednike jer je spor protok robe i putnika.

“Mišljene nas iz Udruženja poslodavaca je da se postojeći magistralni pravci trebaju proširiti uvođenjem trećih traka, modernizacijom, presvlačenjem postojećih asfaltnih površina koje su propale, rješavanjem raskrsnica, a to bi za posljedicu imalo veću propusnu moć samih saobraćajnica”, kaže Faruk Širbegović iz Udruženja poslodavaca TK.

Osim izrazito loših puteva koji povezuju Tuzlu sa Dobojem, Gračanicom, Srebrenikom, Kladnjem, bolja situacija nije ni u samom gradu Tuzla.

Južna saobraćajnica u Tuzli čeka sanaciju i produženje

Južna saobraćajnica u ovom gradu izgrađena je prije 40 godina i koristi se kao tranzit kroz Tuzlu. Ova cesta u proteklim godinama nije temeljito rekonstruisana niti jednom, a sada su se napokon stekli uslovi za takav poduhvat. Produženje južne saobraćajnice bila je jedna od tema sastanka gradonačelnika Tuzle i direktora JP Ceste Federacije BiH, Ljube Pravdića.

„Definirali smo konkretne korake kako bismo što prije započeli proces eksproprijacije. Očekujemo da ćemo vrlo brzo pribaviti sva potrebna akta za dobivanje saglasnosti i proglašenje javnog interesa od strane nadležnih institucija. Ceste Federacije su osigurale sredstva za ovaj projekt, što će biti historijski korak za grad Tuzlu nakon 40 godina,” izjavio je gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić.

Tuzlanski kanton godišnje troši 200.000 tona nafte u saobraćaju što je 20 posto ukupne potrošnje u cijeloj Bosni i Hercegovini.

“Na području Tuzlanskog kantona upravljamo s ukupno 290 km magistralnih cesta, što čini oko 11,6% ukupne cestovne infrastrukture u Federaciji BiH. Prometne izazove unutar Tuzle, s prosječnim godišnjim dnevnim prometom od oko 25.000 vozila, moramo rješavati zajedničkim naporima kako bismo osigurali maksimalnu sigurnost svih sudionika u prometu”, kazao je Ljubo Pravdić, direktor JP Ceste Federacije BiH.

U TK teško ući, a teško i izaći

Nekoliko je projekata putne infrastrukture na kojima se radi u ovom kantonu. Najznačajniji je put Tuzla – Đurđevik.

„Dodatno, Vlada Federacije BiH finansira projekte poput izgradnje kružnog toka Mlake na cesti M18 i izgradnje ceste Šićki Brod – Đurđevik, koja je u zaostatku zbog dugotrajnih postupaka javnih nabavki i žalbi. Iako se suočavamo s izazovima, nastavljamo s naporima da završimo obilaznicu Živinica i druge prioritetne projekte”, istakao je Pravdić.

Početak radova još uvijek nije definisan i zavisit će od mnogo faktora, a ključni je eksproprijacija zemljišta i tenderi za izgradnju. Do tada, u Tuzlanski kanton će i dalje biti teško ući, a ništa lakše ni iz njega izaći.