Hoće li TK ostati u putnoj blokadi ili ima nade za prve metre autoputa?

Saobraćajna deblokada Tuzlanskog kantona, jedna je od glavnih tema konferencije.

Iz Tuzlanskog kantona apeluju već godinama da se ovaj problem počne rješavati, do sada su svi napori bili bazuspješni.

„Mi u Tuzlanskom kantonu smo u 2023. godini potrošili 200 hiljada tona nafte u saobraćaju. To je oko 20% ukupne potrošnje nafte u BiH. Kada uzmemo da su odatle velika izdvajanja kroz akcize i za održavanje, za rekonstrukciju puteva, vidjet će se koliko privreda TK izdvaja za same puteve i to pokazuje da na potrebe za izgradnju puteva u Tuzlanskom kantonu treba odgovoriti“, kazao je Nedret Kikanović, predsjednik Privredne komore TK.

Na području ovog kantona djeluju i rade veliki privredni subjekti kojima je putna infrastruktura od krucijalnog značaja. Posebno je veliki broj takvih firmi u Lukavcu.

„Mi ako tražimo krivca, moramo krenuti od sebe. Mislim da svi mi nismo dovoljno uradili da se počne rješavati problem putne deblokade- Već 30 godina vlast u Tk nije uradila mnogo da ovo riješi. Također, svi političari koji iz ovog kantona odu u Sarajevo, oni odmah zaborave ovdašnje probleme. To treba reći. Nije slučajno, vjerujte, da Tuzlanski kanton sa najviše stanovnika, sa ovakvom privredom, resursima, nema ni metra autoputa“, kazao je Edin Delić, gradonačelnik Lukavca.

Tuzlanski kanton ima dosta projekata izgradnje cesta, svi ti projekti vidljivi su samo na papiru. Ono što ne ulijeva nadu jeste da i ono što je planirano da se radi u ovoj godini, nije još ni blizu početka gradnje. Dobar primjer je Autoput Tuzla-Orašje.

„Mi nemamo na terenu vidljivih projekata i smatramo da potrebno ovako raditi kroz ovakve konferencije. Parcijalni i pojedinačni pristup i inicijativa da se neka dionica puta radi nije dobar. Ja sam to i sam uvidio. Ovdje govorimo o ozbiljnim projektima i ozbiljnoj borbi da Tuzlanski kanton ne ostane izolovan“; istakao je Irfan Halilagić, premijer TK.

Iz Autocesta FBiH kažu kako se intenzivno radi na boljoj putnoj povezanosti Sarajeva i Tuzle.

„Radimo dosta na projektima između Sarajeva i Tuzle. Trenutno smo najviše skoncentrisani na dionicu Šićki Brod- Đurđevik. U pitanju je oko 17 kilometara dionice koja ima tri LOT-a. Na srednjem LOT-u, obilaznica Živinica, mi smo praktično završilii eksproprijaciju. Samo taj LOT ima vrijednost oko 50 miliona maraka. Vlada Federacije je prije dvije ili tri godine bila osigurala tih 50 miliona maraka, ali mi na žalost nismo uspjeli završiti eksproprijaciju i ta sredstva nisu utrošena u tom periodu. Jako dugo traje nabavka, sigurno dvije godine, nabavka radova traje na toj dionici. Ta dionica ide prva, a paralelno radimo na drugom LOT-u“, kazala je Fata Terzić, iz JP Ceste FBiH.

Putna deblokada Tuzlanskog kantona, jedna je od najvažnijih tema za sektor transporta i komunikacija u BiH, smatra državni ministar Edin Forto.

„Jedna od najvećih misterija poslijeratne bh. politike je, kako je Tuzla umjesto da bude logistički centar, postala potpuno izolovana i putno i željeznički. Na ovo pitanje neko drugi mora odgovoriti. Infrastrukturni projekti se rade na način da se godinama pripremaj, a onda kreću. Znači, ako ja to danas pokrenem, neko drugi mora to uraditi, završiti. Ono što je nevjerovatno je da niko u ovih proteklih 20 godina nije računao na to. Ono na šta sam ja obratio pažnju je prostorni plan u Brčkom. Tamo ne mogu da se dogovore oko jednog dijela trase koja ne bi smjela biti prepreka u smislu deblokade Tuzle. Taj krak ne dozvoljava izgradnju cestovnog koridora koji će Tuzlu spojiti sa ostatkom BiH na sjever i sa Hrvatskom“, rekao je Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH.

Na dvodnevnoj konferenciji će biti predstavljeni infrastrukturni projekti u TK, planovi i dosadašnja realizacija u programima javnih preduzeća Ceste Federacije BiH, Autoceste FBiH, Željeznice Federacije BiH kao i paneli o uticaju saobraćajne blokade na privredni razvoj TK. Konferencija treba rezultirati zajedničkim stavovima koji bi se odnosili na brži i efikasniji razvoj infrastrukture i privrede Tuzlanskog kantona.