BiH

Uljana repica isplativa i po nižoj otkupnoj cijeni

Autor: Biznis.ba 10. 07. 2018.

izdvojeno

Površine zasijane uljanom repicom svake godine se šire pa je lani u RS zasijano oko 2.500 hektara, dok je 2011. godine bilo zasijano manje od 300 hektara uljane repice.

Nedostatak domaće proizvodnje industrijskog bilja i dobra otkupna cijena prethodnih godina mnoge proizvođače navela je na proizvodnju uljane repice, međutim otkupna cijena je ove godine za dvadesetak odsto niža nego lani.

Proizvođači se nadaju da će naredna sjetva donijeti bolje uslove jer im je proizvodnja uljane repice donosila solidnu zaradu.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da su ove godine znatno povećani podsticaji, odnosno premija za industrijsku uljanu repicu i to za 87,94 odsto.

"Ove godine će za te namjene biti izdvojeno ukupno 100.000 KM", navode iz Ministarstva za "Nezavisne".

Proizvodnja uljane repice isplatila se porodici Arsenić iz Kozarske Dubice, koji su zasijali 30 hektara.

Dragana Arsenić kaže da je prihod solidan i da se isplati sijati ovu uljaricu iako je cijena niža nego lani.

"Mi smo zadovoljni, imamo oko 90 tona i to smo predali u kompaniju 'Bimal' Brčko", kaže Arsenićeva.

Zoran Popović, proizvođač iz Brezovljana, kod Srpca, koji se destak godina bavi proizvodnjom uljane repice, kaže da otkupna cijena nikada nije bila niža, ali ni podsticaji za prethodnu sjetvu nisu bili orhrabrujući.

"Pokosio sam uljanu repicu koja je bila zasijana na devet hektara. Cijena je ove godine najmanja oko 61 fening, a znala je prije nekoliko godina biti 88 feninga", kaže Popović za "Nezavisne".

Ističe da je to kultura kojoj ove godine kišno vrijeme ne pogoduje, a bilo ju je teško pokositi.

Prema njegovim riječima, ove godine daleko je više površina uljane repice zasijano, a posljednjih sedam-osam godina na njegovom kraju bilo je samo nekoliko proizvođača, dok ih sada ima puno više.

"Naravno da tu ima zarade, jer su te uljarice dosta tražene. Što se tiče srbačke opštine, kukuruz je smanjen 50 odsto i nemoguće ga je proizvesti od raznih štetočina i vremenskih nepogoda, o pšenici da ne pričam koliko je loša otkupna cijena. Proizvođači se okreću uljaricama", kaže Popović.

I Branimir Andrić iz Bijeljine zasijao oko 60 hektara, a prinos mu je bio oko 2,5 tona.

"Ove godine otkupna cijena je znatno lošija, za dvadesetak odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ministarstvo je kao podsticaj za prethodnu godinu izdvojilo simbolična sredstva od nekih tri i po feninga po kilogramu, dok je 2016. godine to bilo 10 feninga. Sada su u Ministarstvu povećali fond sredstava za industrijsko bilje za ovu godinu pa ćemo vidjeti", kaže Andrić.

Ističu da u ovom poslu ima zarade jer se uljarice mogu prodati iz razloga što se kod nas ne proizvodi dovoljno uljane repice i soje.