Najviše stranaca koji rade u Bosni i Hercegovini porijeklom je iz Srbije (26,19 posto), Turske (14,58 posto), te Hrvatske (6,25 posto), Kine (5,01 posto) i Kuvajta (4,24 posto).
Najveći rast broja izdatih radnih dozvola od 66,04 posto u odnosu na prethodnu godinu registriran je među državljanima Egipta, dok je najveće smanjenje (23,98 posto) među državljanima Kine.
Prema kvalifikacionoj strukturi, u 2017. godini se pokazuje da najveći broj zaposlenih stranaca ima visoku stručnu spremu i to njih 1.193 (46,01posto), nakon čega slijede oni sa srednjom stručnom spremom 729 (28,11 posto), te nekvalificirani radnici 256 (9,87 posto).
Najveći broj radnih dozvola u 2017. godini izdat je u trgovini i to 616 (23,80 posto), prerađivačkoj industriji je 312 (14,30% posto), poslovanju nekretninama 306 (11,80 posto) i obrazovanju 236 (9,10 posto).
Popunjenost kvote za ukupno izdate radne dozvole stranim državljanima, u odnosu na predložu kvotu u 2017. godini, iznosi 55 posto, dok je u 2016. godini bila 67 posto.
Udio godišnjeg broja zaposlenih stranaca u odnosu na prosječan broj zaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini u posljednjih pet godina kretao se između 0,3 posto i 0,4 posto, što potvrđuje da zapošljavanje strane radne snage nema kvantitativni utjecaj na tržište rada u Bosni i Hercegovini.
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
