Zvizdić iznio pokazatelje ekonomskog rasta BIH

"Poštovane ekselencije,

cijenjeni gosti i učesnici Konferencije,

poštovani premijeri i ministri,

dragi prijatelji!

Želim izraziti zadovoljstvo što se danas mogu obratiti na ovoj, sada već prepoznatljivoj međunarodnoj poslovnoj konferenciji koju organizuje Kanton Sarajevo,a koja u svoj fokus stavlja ekonomske aktivnosti, rast i razvoj Kantona, te omogućava direktne susrete privrednika iz Kantona sa njihovim partnerima iz zemlje i inostranstva.

Unapređenje ekonomije u BiH, stvaranje pozitivne poduzetničke klime, povećanje konkurentnosti privrednog sektora, poticanje domaćih i privlačenje stranih investitora, intenziviranje promocije naših ekonomskih i investicionih potencijala su najvažniji ciljevi svih nivoima vlasti u BiH, pa ću se u tom smislu kao predsjedavajući Vijeća ministara BiH kratko osvrnuti na ono što smo mi uradili i što je ujedno direktan doprinos razvoju bh ekonomije u nekoliko proteklih godina, a što je jasno vidljivo kroz poboljšanje  najvažnijih ekonomskih parametara u BiH.

BDP je u 2017. godini  iznosio, za nas do sada rekordnih, 31 milijardu i 332 miliona KM. Stopa rasta industrijske proizvodnje u 2017. godini iznosila je 3,1 posto, dok je stopa nezaposlenosti sa 25,4 posto u 2016.godini, smanjila na 20,5 posto na kraju 2017. godine, a Prema podacima iz ankete o radnoj snazi u 2018. godini stopa nezaposlenosti je iznosila 18,4% što pokazuje kako se ovaj, za nas veoma važan makroekonomski pokazatelj i dalje popravlja.

Javni dug je na kraju 2017.godine iznosio 11,334 milijarde KM što je  smanjenje za oko 750 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu i BiH je i dalje najmanje zadužena država u Evropi – naš dug je manji od 36% GDP-a dok istovremeno imamo najbolju strukturu vanjskog duga.

Direktne strane investicije na kraju 2017 godine su iznosile su 777,7 miliona KM , od kojih se 569,9 miliona KM odnosi na FBiH ( 73,28% ) a ostatak na RS. Najveći strani ulagači u BiH su Austrija sa 1.3 milijardi eura, a zatim slijede Hrvatska i Srbija sa po 1,1 milijardu eura, te Slovenija sa 486 miliona eura. Najveća ulaganja su bila u sektor proizvodnje ( 34% ).
Poštovane dame i gospodo, posebno bih se osvrnuo na rezultate ostvarene u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH , koji još jednom potvrđuju poboljšanje ukupne ekonomske situacije u našoj zemlji kao i povećanje nivoa konkurentnosti bosanskohercegovačke ekonomije.

Iz naprijed navedenih podataka  proizilazi da je ukupna vanjskotrgovinska robna razmjena sa svijetom povećana za 14,61 posto, da je izvoz povećan za 16,54 posto, uvoz za 13,44 posto, te da se pokrivenost uvoza izvozom povećala za 2,73 posto, pa je iznosila 61,71 posto.

Naš glavni trgovinski partner i dalje je ostala Evropska unija sa 68,6 posto učešća u ukupnoj robnoj razmjeni tokom 2017 godine. Zemlje CEFTA-e su na drugom mjestu sa 16 posto, zemlje EFTA-e 2,3 posto, dok na sve ostale vanjskotrgovinske partnere otpada 13,1 posto.

Želim istaknuti i činjenicu da je  BiH  najviše izvozila u Njemačku ( 1,61 milijarda KM ), Hrvatsku ( 1,32 milijardi ), Italiju ( 1,21 milijardu ), Srbiju (1,15 milijardi ), Sloveniju 987 miliona ), Austriju ( 908 miliona ) i Tursku 432 miliona KM.

Trend rasta vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom nastavlja se i u 2018 godini: ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom u osam mjeseci 2018 godine iznosio je 20 milijardi i 494 miliona KM . Izvoz je iznosio 7 milijardi i 820 miliona KM što je za 10,4%  više u odnosu na isti mjesec prethodne godine.   Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 61,7%. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU, kao glavnim spoljnotrgovinskim partnerom, iznosila je 75,3%.

Sve navedeno je značajnim dijelom rezultat  aktivnosti koje su provodili svi nivoi vlasti u BiH. Kada je Vijeće ministara u pitanju želim posebno naglasiti značaj usvajanje Zakona o akcizama, koji će pokrenuti najznačajnije građevinske radove u BiH, te donošenje Odluke o uslovima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih dadžbina od kojih će koristi imati preko 200 bih kompanija. Važno je spomenuti i donošenje Strategije ruralnog razvoja, te niz trgovačkih sporazuma koji su omogućili izvoz velikog broja bosanskohercegovačkih proizvoda, posebno na Evropsko, Tursko i Rusko tržište.

Želim ovom prilikom da  spomenem  još jedan ekonomski sektor koji ima izuzetan potencijal. To je turizam, a BiH je prema podacima Svjetske turističke organizacije, zemlja koja je u zadnjih nekoliko godina ostvarivala rast i do 20 posto u oblasti turizma. Ove godine, tačnije u periodu periodu januar – juli 2018. turisti su ostvarili 811.660 posjeta, što je više za 12,2% i 1.690.663 noćenja, što je više za 14,3% u odnosu na isti period 2017. godine.

Ako se u obzir uzmu navedeni podaci, onda s pravom očekujemo još intenzivniji razvoj ove ekonomske grane u BiH. Ono što bih posebno preporučio kao dobru šansu za ulaganja u BiH su sektori energetike, turizma, IT industrije zatim metalne, drvne industrije, kao i poljoprivredne, odnosno prehrambene industrije.

Što se tiče Vijeća ministara i njegove pomoći nastavku jačanja bosanskohercegovačke ekonomije, mogu reći da ćemo i dalje nastaviti sa aktivnostima koje nas približavaju Evropskoj uniji, a to su  jačanje vladavine prava i borba protiv svih oblika kriminala i korupcije,  te na sprovođenju onih aktivnosti koje će našu privredu učiniti još konkurentnijim.

U tom smislu, kao još jedan  naš doprinos tokom 2017. godine, ističemo uključenje BiH u transportnu zajednicu što će omogućiti realizaciju četiri projekta u vrijednosti od 240 miliona eura. Grant sredstva koja je ovim povodom dobila BiH iznose 46 miliona eura, dok ukupne dogovorene investicije u ovaj sektor premašuju jednu milijardu eura.

Ističemo i aktivnosti vezane za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji koje su u toku pa bi finalizaciju ovih aktivnosti trebalo očekivati do kraja 2018 godine.

U proteklih godinu dana uloženo je dosta rada i truda u procesu evropskih integracija i odgovora na Upitnik Evropske komisije. Ovo je bila jedna od najzahtjevnijih faza eu integracija poslije koje očekujemo dodjelu kandidatskog statusa, koji će značajno unaprijediti odnos između BiH i Evropske unije, omogućiti nam pristup novim fondovima i novim investicijama, kao i brže usklađivanje sa pravnom stečevinom i ekonomskim standardima EU što će voditi ka daljem ekonomskom razvoju i jačanju vladavine prava u BiH.

Dragi prijatelji, podaci koje sam vam iznio su rezultat našeg predanog rada i dokaz da zajedničkim trudom možemo postići i mnogo više. U tom smislu ohrabruju i prognoze Svjetske banke koje potvrđuju daljnje smanjenje stope nezaposlenosti , te ekonomski rast koji bi u 2018 godini trebao biti 3,2% a u 2019 godini 3,5%. Na kraju ovog obraćanja želim posebnu pažnju skrenuti na reformu obrazovnog sistema i posvećenost kvalificiranim i samopouzdanim mladim ljudima kao našem najvažnijem resursu,
svim učesnicima ove konferencije želim uspjeh u sklapanju novih poslova, a organizatorima još uspješniju slijedeću, četvrtu konferenciju u Sarajevu.

Svako dobro. "