Dok Evropska unija razmatra mogućnosti uzvrata na najnovije tarife predsjednika Donalda Trumpa, njezino najmoćnije oružje moglo bi biti na finansijskim tržištima.
Francuska već potiče EU da upotrijebi svoj „instrument protiv prisile“, koji može ciljati strana izravna ulaganja i financije, kao i trgovinu. To je nakon što je Trump najavio nove američke tarife zemljama NATO-a koje su poslale trupe na Grenland usred njegovih planova za preuzimanje poluautonomnog danskog teritorija.
Političke posljedice veće od ekonomskih
Po nominalnoj vrijednosti, tarifa od 10% koja bi se povećala na 25% imala bi minimalne ekonomske posljedice, rekao je glavni ekonomist Capital Economicsa Neil Shearing u bilješci u nedjelju, procjenjujući da bi smanjila BDP u ciljanim NATO privredama za 0,1-0,3 postotna boda i dodala 0,1-0,2 boda američkoj inflaciji, piše Fortune
„Političke posljedice bile bi daleko veće od ekonomskih“, upozorio je, a svaki pokušaj SAD-a da silom ili prisilom zauzmu Grenland potencijalno bi doveo do nepopravljive štete za NATO.
Do sada su evropski dužnosnici signalizirali da je suverenitet Grenlanda crvena linija oko koje nema kompromisa, dok ni Trumpova administracija ne popušta u svom stavu.
No, SAD ima ključnu ranjivost koju EU može iskoristiti, prema Georgeu Saravelosu, voditelju istraživanja deviznog tržišta u Deutsche Banku.
„Europa posjeduje Grenland, a posjeduje i mnogo državnih obveznica“, napisao je u bilješci u nedjelju.
Držanje tih obveznica pomaže uravnotežiti ogromne američke vanjske deficite, a Europa je najveći svjetski zajmodavac SAD-u, prenosi SEEbiz.
Na primjer, kompenzacija američkog trgovinskog disbalansa zahtijeva veliki priljev kapitala iz inozemstva.
Obveznice kao prilika
U međuvremenu, Ministarstvo financija također mora finansirati proračunske praznine izdavanjem većeg duga, često stranim ulagačima.
„Evropske zemlje posjeduju 8 biliona dolara američkih obveznica i dionica, gotovo dvostruko više od ostatka svijeta zajedno“, istaknuo je Saravelos. „U okruženju u kojem se geoekonomska stabilnost zapadnog saveza egzistencijalno narušava, nije jasno zašto bi Evropljani bili toliko spremni igrati ovu ulogu.“
Dok je Trump prošle godine prijetio da će preokrenuti globalnu trgovinu i financije, danski mirovinski fondovi predvodili su napad u smanjenju svoje izloženosti dolarima i vraćanju novca kući, rekao je.
Takvi potezi predstavljaju trgovinu "prodaj Ameriku" u kojoj su investitori odbacivali imovinu denominiranu u dolarima usred sumnji da će ona nastaviti služiti kao sigurna utočišta ili i dalje ostvarivati atraktivne prinose.
"S obzirom na to da je izloženost USD-u i dalje vrlo visoka širom Evrope, događaji u posljednjih nekoliko dana imaju potencijal dodatno potaknuti ponovno uravnoteženje dolara", dodao je Saravelos.
I međuizbori važni
Istodobno, euro i danska kruna mogli bi imati minimalan utjecaj od posljedica Trumpovih tarifa na NATO i bilo kakve naknadne odmazde, predvidio je.
To je u trenutku kada će se evropska politička kohezija učvrstiti suočena s Trumpovim prijetnjama, a čak i desničarski dužnosnici koji su mu prije bili simpatični sada odbacuju njegov strogi pristup.
Saravelos vidi dodatnu prednost za Evropu uoči američkih međuizbora, s obzirom na to da se Trumpova administracija usredotočuje na pitanja pristupačnosti. Na tom planu, EU bi mogla utjecati na inflaciju i prinose državnih obveznica, što utječe na troškove zaduživanja.
„S neto međunarodnom investicijskom pozicijom SAD-a na rekordno negativnim ekstremima, međusobna ovisnost europsko-američkih finansijskih tržišta nikada nije bila veća“, rekao je. „To je oružje kapitala, a ne trgovinski tokovi, što bi daleko najviše remetilo tržišta.“
Konaković u Bahreinu: Fokus na jačanje ekonomske saradnje s BiH
Aerodrom Tuzla vrvi od putnika: Od marta kreće novih pet linija
