Izlazak Britanije iz Evropske unije koštao je finansijsko središte Londona oko 40.000 radnih mjesta, rekao je gradonačelnik londonskog Cityja za Reuters, što je daleko veći učinak Brexita od prethodnih procjena.
Michael Mainelli rekao je da je Dublin najviše dobio, privukavši 10.000 radnih mjesta, dok su gradovi poput Milana, Pariza i Amsterdama također imali koristi od migracije poslova iz Londona, nakon što je Britanija glasala za izlazak iz trgovinskog bloka EU, 2016. godine.
“Brexit je bio katastrofa. U 2016. smo imali 525.000 radnika. Moja je procjena da smo izgubili tek nešto manje od 40.000. Grad je glasao 70-30 za ostanak. Nismo to željeli”, rekao je Mainelli, ceremonijalni gradonačelnik finansijskog središta londonskog Cityja, koji se proteže na više od kvadratne milje i uključuje Banku Engleske, međunarodne banke i osiguravatelje.
Brojka Mainellija, daleko je veća od 7.000 radnih mjesta za koja su konsultanti u EY-u izračunali da su iz Londona otišli u Evropsku uniju do 2022. godine, podsjeća Reuters. No, rekao je kako londonski City raste, uključujući i područja izvan finansija, s novim poslovima koji su kompenzirali posljedice Brexita.
„Broj radnika narastao je na 615.000 kako osiguravatelji i sektori analize podataka rastu” rekao je Mainelli, no uprkos tome, njegova procjena naglašava razmjere posljedica, naglašava Reuters, dok Britanija nastoji ponovno izgraditi mostove prema kontinentalnoj Evropi.
Mainelli je rekao da “možemo učiniti puno više po pitanju vizama” kako bismo pomogli Gradu. “Također radimo na bilateralnim trgovinskim sporazumima s Njemačkom”, rekao je.
Finansijski sektor zemlje, „dragulj“ britanske industrije, također je u padu. Britanski izvoz finansijskih usluga potisnut je drugim poslovnim uslugama, poput prava ili oglašavanja. Ekonomska proizvodnja finansijskog sektora, uključujući banke i imovinske fondove, pala je za više od 15 posto od kraja 2019., neposredno prije nego što je Ujedinjeno Kraljevstvo i službeno napustilo EU, prenose Financije hr.
Sveukupno, proizvodnja finansijskih usluga u Britaniji pala je za jedan posto od kraja 2019., što je oštra suprotnost s Francuskom i Njemačkom, gdje je porasla za osam posto i rastom Irske od 18 posto, pokazuju podaci nacionalnog računa.
Većina Britanaca, smatraju da je Brexit do sada bio neuspjeh, prema nedavnim ispitivanjima javnog mnijenja, ali zagovornici kažu da Britanija ima veću slobodu slijediti vlastiti put izvan EU.
Iako su se neki nadali da će Brexit dati Londonu slobodu da smanji imigraciju, odbaci velike količine propisa EU-a i ojača ekonomiju, imigracija je porasla, regulacija propisa je teško rješiva, a ekonomija je usporila.
Keir Starmer, novi britanski premijer, pokušao je obnoviti odnose s kontinentalnom Evropom, narušene godinama frakcijskih pregovora o Brexitu.
Starmer želi ukloniti neke blokade u poslovanju sa zemljama EU, uključujući sporazum o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija, ali je isključio povratak na jedinstveno tržište bloka.
Novi zakon o fiskalizaciji: Moderna rješenja, s mogućnošću poboljšanja
U kojem kantonu su najveće plate i koja su zanimanja najplaćenija
