Njemačka vlada je proljetos očekivala krhki privredni rast, ali sada je morala da prizna ono što su vodeći ekonomski instituti već najavili: zemlja će 2024. završiti u recesiji.
Vlada je osjetno naniže revidirala prethodnu prognozu i sada na kraju godine, umjesto rasta od 0,3 odsto očekuje recesiju od pola procenta, saopštio je u srijedu ministar privrede Robert Habek.
Revizija zvanične prognoze ne iznenađuje. Naime, prominentni instituti su to već učinili, samo su očekivanu stopu recesije postavili na minus jedan posto.
Njemačka privreda uporno posrće prije svega zbog nesigurnosti preduzeća i građana.
Spremnost privrede da investira obeshrabruju još visoke kamate i opasna geopolitička napetost, a uz svu tu neizvjesnost ni građani nijesu voljni da se opuste i povećaju potrošnju.
Vlada je ipak zadržala optimizam pri pogledu na 2025. Očekujući konačno oživljavanje kritično važne domaće potrošnje i izvoza, odnosno ulaganja, sada računa na rast od 1,1 posto, prenosi Investitor me.
Pritom, koalicija kancelara Olafa Scholza računa na efekte svog paketa za rast, sa brojnim podsticajima.
“Ako paket bude primijenjen, i to u kompletu, privreda će snažnije rasti,” rekao je Habek. “Zato sada svi treba da podrže mjere inicijative za rast.”
Pritom je upro pogled 16 njemačkih pokrajina, koje preko svojih predstavnika u Bundesratu, gornjem domu parlamenta, moraju da odobre paket po usvajanju u Bundestagu.
Ministri Shcolzove vlade strahuju da će pokrajine odbaciti djelove paketa jer će im poreske olakšice uskratiti dio prihoda na koje su računale.
Ekonomski instituti, međutim, već neko vrijeme uz skepsu ocjenjuju potencijal vladinog paketa za privredni oporavak. Prije svega, značajan dio još nije usvojen.
Revizija ekonomske prognoze biće osnova za predstojeću procjenu federalnih poreskih prihoda, a to ponovo može da zagorča već mučno krojenje budžeta za iduću godinu.
Sa druge strane, pomućena očekivanja privrednog rasta mogu da otvare mogućnost vlade da se zaduži i tako riješi pitanje budžetskog deficita.
Pod uslovima prethodne, povoljnije prognoze, ustavni mehanizam koji ograničava zaduživanje djelovao je znatno restriktivnije.
