Njemački ekonomisti traže vraćanje zlata iz SAD-a

Njemačka posjeduje druge najveće zlatne rezerve na svijetu, a oko 1.236 tona – vrijednih približno 164 milijarde eura – čuva se u New Yorku, piše The Guardian.

Pozivi na repatrijaciju

Emanuel Mönch, vodeći ekonomist i bivši šef istraživanja u njemačkoj centralnoj banci Bundesbank, zalaže se za povratak zlata u domovinu, smatrajući da je pod sadašnjom administracijom previše „rizično“ držati ga u SAD-u.

„S obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju, čini se rizičnim pohranjivati toliko zlata u SAD-u“, rekao je za finansijski list Handelsblatt. „U interesu veće strateške nezavisnosti od SAD-a, Bundesbank bi stoga trebalo razmotriti repatrijaciju zlata.“

Mönch je samo jedan u nizu stručnjaka koji smatraju da bi takav potez bio u skladu s težnjom najveće evropske ekonomije ka većoj strateškoj nezavisnosti od SAD-a. Michael Jäger, predsjednik Evropskog udruženja poreskih obveznika (TAE), također smatra da bi Berlin trebao djelovati, navodeći kao razlog za zabrinutost i izraženu želju SAD-a da preuzme Grenland.

„Trump je nepredvidiv i čini sve kako bi generirao prihod. Zato naše zlato više nije sigurno u trezorima Feda“, izjavio je Jäger za Rheinische Post. „Šta se dešava ako se provokacije oko Grenlanda nastave? … Povećava se rizik da njemačka Bundesbank više neće moći pristupiti svom zlatu. Zato bi trebala repatrirati svoje rezerve.“

Jäger je dodao da je prošle godine pisao Bundesbanki i Ministarstvu finansija, pozivajući ih da „vrate naše zlato u domovinu“.

Širenje političke rasprave

Pitanje povratka zlata donedavno je uglavnom bilo tema krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja je na tome insistirala iz patriotskih razloga. Međutim, rasprava se sve više pomjera ka centru političkog diskursa.

Katharina Beck, glasnogovornica za finansije opozicionih Zelenih u Bundestagu, također se zalaže za premještanje zlatnih poluga, nazivajući ih „važnim sidrom stabilnosti i povjerenja“, koje „ne smije postati pijun u geopolitičkim sporovima“.

Usred sve oštrije Trumpove retorike prema zapadnim partnerima, sve veći broj kršćanskih demokrata kancelara Friedricha Merza također podržava ovu ideju.

„Zbog Trumpove administracije, SAD više nije pouzdan partner“, rekla je za Rheinische Post Ulrike Neyer, profesorica ekonomije na Univerzitetu u Düsseldorfu, prenosi Index.hr.

Službeni stav i argumenti protiv

Uprkos sve glasnijim pozivima, Stefan Kornelius, glasnogovornik vladajuće koalicije, nedavno je izjavio da se povlačenje zlatnih rezervi trenutno ne razmatra.

Clemens Fuest, predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) i jedan od najistaknutijih njemačkih ekonomista, upozorio je na takav potez. Smatra da bi to moglo dovesti do neželjenih posljedica i „samo doliti ulje na vatru trenutne situacije“, rekao je za Rheinische Post.

Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel prošlog je oktobra, na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu, poručio da „nema razloga za zabrinutost“ u vezi s njemačkim zlatom pohranjenim u američkoj centralnoj banci.

Frauke Heiligenstadt iz redova Socijaldemokrata, manjeg partnera u vladi, izjavila je da razumije zabrinutost, ali smatra da nema potrebe za panikom. „Njemačke zlatne rezerve su dobro diverzificirane“, rekla je, dodajući da je s polovinom rezervi u Frankfurtu „naša sposobnost djelovanja zagarantovana“. Također je istakla da držanje zlata u New Yorku ima smisla jer su „Njemačka, Evropa i SAD usko povezani u smislu finansijske politike“.

Stanje njemačkih rezervi

Ukupne njemačke zlatne rezerve vrijede gotovo 450 milijardi eura. Nešto više od polovine čuva se u Bundesbanki u Frankfurtu na Majni, 37 posto u trezorima američkih Federalnih rezervi u New Yorku, a 12 posto u Banci Engleske u Londonu, globalnom centru za trgovinu zlatom. Bundesbanka navodi da redovno provodi reviziju zaliha zlata koje drži u skladištu.