Proizvodnja u građevinarstvu veća za 0,5 posto u eurozoni
U januaru 2024. godine, u poređenju s decembrom 2023. godine, desezonirana proizvodnja u građevinarstvu porasla je za 0,5 posto u europodručju, a smanjena je za jedan posto u Evropskoj uniji, pokazuju prve procjene Eurostata, evropskog Ureda za statistiku.
U decembru 2023. godine, proizvodnja u građevinarstvu porasla je za 0,5 posto u eurozoni i za 1,3 posto u EU. Na godišnjem nivou, odnosno u poređenju s podacima januar 2024./ januar 2023. godine, proizvodnja u građevinarstvu porasla je za 0,8 posto u eurozoni i za 0,1 posto u EU.
U europodručju u januaru 2024. godine u poređenju s decembrom 2023., proizvodnja u građevinarstvu smanjena je za 2,1 posto za izgradnju zgrada, povećana za jedan posto za niskogradnju, te uvećana za 0,5 posto za specijalizirane građevinske djelatnosti.
U EU proizvodnja u građevinarstvu u istom periodu, prema podacima Eurostata, smanjena je za 2,7 posto za izgradnju zgrada, kao i za niskogradnju, za koju je smanjena za 0,8 posto, dok je uvećana za specijalizirane građevinske djelatnosti za 0,5 posto.
Među državama članicama, za koje su dostupni podaci, najveći mjesečni pad proizvodnje u građevinarstvu zabilježen je u Rumunjskoj i to od 34,3 posto, a slijede je s negativnim trendom, Poljska s padom od 16,5 posto, te Nizozemska s 9,9 posto.
Najveći mjesečni rast zabilježen je u Mađarskoj, od 10,2 posto a slijede Njemačka, s rastom od 2,7 posto i Švedska s 2,4 posto.
Na godišnjem nivou, u eurozoni u januaru 2024. u poređenju s januarom 2023., proizvodnja u građevinarstvu smanjena je za 2,4 posto za izgradnju zgrada, povećana za 2,8 posto za niskogradnju, kao i za specijalizirane građevinske djelatnosti, za 0,9 posto.
U EU proizvodnja u građevinarstvu smanjena je za 2,9 posto za izgradnju zgrada, u istom periodu, a povećana za niskogradnju i za specijalizirane građevinske djelatnosti za 1,8 odnosno 0,7 posto.
Među državama članicama za koje su podaci dostupni, najveći godišnji porast proizvodnje u građevinarstvu zabilježen je u Mađarskoj, od 17, posto, Španjolskoj 15,1 posto te Portugalu od 3,9 posto.
Najveći pad zabilježen je u Nizozemskoj i to od 15,7 posto, Rumunjskoj, od 14,7 i Slovačkoj od 12,8 posto, prenose Financije hr.