Ko najviše štedi u zemljama srednje i istočne Evrope?

Hrvati su peti na toj ljestvici sa 63 evra, odmah iza Mađara koji svakog mjeseca izdvoje 65 evra.

Rumuni mjesečno štede 57 evra, a Srbi u prosjeku "sa strane" ostave 40 evra. Hrvati svakog mjeseca u prosjeku ostavljaju 469 kuna (oko 63 evra) "sa strane", a najviše štede mladi od 15 do 29 godina, i to prosječno 587 kuna (skoro 79 evra) mjesečno.

Rezultati istraživanja koje je prošlog mjeseca u Hrvatskoj sprovela agencija IMAS pokazali su da muškarci u Hrvatskoj više štede, pa tako prosječno izdvajaju 551 kunu (skoro 74 evra) svakog mjeseca, što je čak 162 kune (21,75 evra) više od Hrvatica.

Iako je prosječna ušteda stanovnika Hrvatske 41 kunu (pet i po evra) manja nego prošle godine, oko 15 odsto građana reklo je da su u posljednje dvije-tri godine uštedjeli više.

Najveći broj Hrvata, odnosno 43 odsto, koristi klasične oblike štednje, 16 posto ulaže u životna osiguranja, a devet posto u stambenu štednju.

Investicioni fondovi, deonice i obveznice izbor su za pet posto građana, a svega četiri odsto Hrvata ulaže u nekretnine.

Najmanje popularan izbor štednje je ulaganje u zlato i ostale plemenite metali za koje se opredijelilo tek jedan posto građana.

"Relativno visok postotak ulaganja u klasičnu štednju, odnosno srazmjerno nizak u alternativne oblike, sugeriše da kod hrvatskih građana još uvijek preovladava konzervativniji pristup ulaganju", rekao je direktor Sektora gradanstva Erste banke, Marko Krog.

Dodao je da postoji prostor za jačanje trenda snažnijeg korišćenja drugih oblika ulaganja poput investicionih fondova, osiguranja i dobrovoljnih penzionih fondova.

Najveći problem je što Hrvati zapravo ne znaju kome da se obrate kada žele da investiraju određeni novčani iznos.

Kada bi imali dodatnih 4.000 kuna mjesečno (536 evra), više od polovine ispitanika taj bi novac stavio na tekući račun, 38 posto na štednu knjižicu ili štedni račun, a za ulaganja dijela ili cijelog tog iznosa čak 35 posto Hrvata bi za savjet upitalo porodicu ili prijatelje.

Njih 12 odsto pomoć bi tražilo od banke, 11 posto bi sami istražili na internetu, dok čak 46 posto ispitanika ne bi ni tražili savjet.

(NN)