Jugoistočnu Evropu je zahvatila kriza u domenu struje, budući da je disparitet sa cijenama na ostatku kontinenata dostigao ogromne razmjere, usljed zagušenja interkonekcija.
Među drugim faktorima su ekstremna vrućina, suša, umanjenje kapaciteta u elektroenergetskom sistemu kao i to što je Ukrajina postala neto uvoznik. Zato nekoliko zemalja traži mjere za olakšavanje ovih pritisaka.
Grčka, Rumunija i Bugarska spremaju nacrt mehanizma koji bi im omogućio da odmah intervenišu na tržištu električne energije, pri svakom drastičnom skoku cijena u Jugoistočnoj Evropi kada se desi razdvajanje tog regiona od ostatka evropskog tržišta. U međuvremenu, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis poslao je pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i predložio niz mjera.
Pritom je Sjeverna Makedonija zatražila od direktora Sekretarijata Energetske zajednice Artura Lorkovskog da naloži da se ispitaju razlozi ogromnog dispariteta u cijenama. To pismo su potpisali ministarka energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Sanja Božinovska i predsjednik Regulatorne komisije za energetiku i usluge u upravljanju vodama i komunalnim otpadom (RKE) Marko Bislimoski.
Protok je kod nekih interkonekcija smanjen usljed većih radova. Opterećenje je poraslo, u kombinaciji sa remontima i rekonstrukcijama termoelektrana na ugalj, rekordnom ljetnjom vrućinom, slabim učinkom hidroelektrana kao i time što je Ukrajina postala neto uvoznik električne energije. Tako je došlo do svojevrsnog rascjepa između Balkana i Mađarske s jedne, i Centralne i Zapadne Evrope s druge strane, piše Balkan Energy News.
Jedan od bitnih faktora je način funkcionisanja tržišta električne energije. Trgovina električnom energijom među državama na Balkanu odvija se po metodologiji kapaciteta bilateralne razmjene (NTC – net transfer capacity), kojom se određuju raspoloživi kapaciteti. Tržišta u centralnom i zapadnom dijelu kontinenta međusobno su povezana u sistem sa metodologijom zasnovanom na tokovima snaga (FBMC – flow-based market coupling).
Dešava se da algoritam ovog potonjeg mehanizma veoma obori ili čak potpuno eliminiše raspoloživi kapacitet tokova iz Njemačke ka Austriji i onda ka Mađarskoj, piše Euro2day.gr u svojoj analizi. Mađarska je glavni snabdjevač Ukrajine električnom energijom. Tako se ova, u ratu razrušena zemlja okreće ka jugu da zadovolji svoju potražnju, što dovodi do porasta cijena. Jugoistok u suštini postaje ostrvo u energetskom smislu.
Veleprodajne cijene električne energije u Grčkoj su od aprila, kada su iznosile 60 eura za megavat-sat, više nego udvostručene na septembarskih 130 eura, istakao je Micotakis u svom pismu i naglasio: „Ovo je regionalna kriza.“ Kada se uporedi sa prošlom godinom, proizvodnja struje iz vjetra i solara je povećana 25 odsto, dok je učinak termoelektrana na ugalj pao 27 odsto, podsjetio je.
„Ovaj raskorak između energetske tranzicije, koja je veoma uspkešna, i cena električne energije što odjednom skoče na ekstremne nivoe, zahtijeva politički odgovor. Ukoliko ostane neriješen, ugrožava naše građane i našu konkurentnost. Mogao bi da podrije podršku našem Zelenom dogovoru EU“, izjavio je grčki premijer.
U jednom trenutku, cijena električne energije je dostigla 940 eura po megavat-satu, dok je u Austriji iznosila samo 61 euro po megavat-satu iliti 15 puta manje za isti proizvod u isto vrijeme s druge strane jedne interne granice u EU, podvukao je Micotakis. To podriva duh i svrhu internog tržišta, po njegovom mišljenju, prenosi Investitor me.
Štaviše, raspon između najviše i najniže cijene u regionu je ovog ljeta ukupno 395 sati bio iznad sto eura po megavat-satu, u poređenju sa 35 sati od januara do kraja maja.
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
