Zaustavljena je potražnja za radnicima, firme su opreznije, u pojedinim sektorima, posebice onima vezanima uz automobilsku industriju, broj zaposlenih već se smanjio.
Slovenski poduzetnici se već vesele shemi skraćenog radnog vremena.
Tržište rada prošle je godine bilo vrlo dinamično, godina je bila rekordna i po velikom broju zaposlenih i po malom broju nezaposlenih. U drugoj polovici godine tržište rada obilježila su kretanja u njemačkoj automobilskoj industriji. Poslodavci su postali oprezniji, a država planira pomoć poslodavcima u krizi. U završnom dijelu je priprema za subvencioniranu mjeru kraćeg radnog vremena, o čemu bi se u petak trebalo raspravljati na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Zaustavljena je potražnja za radnicima, firme su opreznije, u pojedinim sektorima, posebice onima vezanima uz automobilsku industriju, broj zaposlenih već se smanjio. Isto se može očekivati i početkom 2025. "Ne bih bio pesimist, ali vjerovatno će biti stagnacije, ali neće biti većih otpuštanja, pogotovo ako Vlada poduzme mjere. No moglo bi biti "manje vruća" godina na tržištu rada od posljednje tri, kada je nedostajalo radnika", rekao je Tomaž Žirovnik, ravnatelj Područnog ureda Zavoda za zapošljavanje Ptuj.
Gotov je Vladin prijedlog stalnog skraćenog radnog vremena. Prema novom sistemu, to više ne bi bila interventna mjera, nego sistemsko zakonodavstvo. Cilj sheme je pomoći poslodavcima koji su se zbog njemačke krize našli u teškoćama, objašnjava ministar rada, porodice, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti Luka Mesec:
"Prijavit će se firma koja će se nositi s padom narudžbi sa zavodom za zapošljavanje, koji će na temelju procjene i provjere firme moći odobriti skraćenje radnog dana za određeni udio radnika temeljem toga firma će dobiti subvenciju."
A što donosi prijedlog zakona o ovrsi djelomične naknade plate za skraćeno radno vrijeme koji priprema Ministarstvo rada? S nepunim radnim vremenom radnici bi mogli raditi najduže šest mjeseci, prenosi SEEbiz. Visina djelimičnog povrata naknade plaće iznosila bi 60 posto isplaćene bruto naknade plate. Pravo na pomoć mogli bi ostvariti poslodavci koji prema vlastitoj procjeni ne mogu mjesečno osigurati najmanje 90 posto posla za najmanje 30 posto radnika.
Alma Ras obustavlja investicije zbog odluke Vlade FBiH: Ovo je put u propast
