U Sloveniji posao od kuće ostao prisutan i nakon pandemije

U Sloveniji evidenciju rada od kuće vodi Inspektorat za rad Republike Slovenije. U pretkoronskoj 2019. godini za rad na daljinu bilo je prijavljeno 2037 radnika, 2021. 217.428, 2022. 121.981, lani do 11. prosinca 69.101, a ove godine do 24. srpnja 40.302 radnika.

Kako je vidljivo iz podataka koje je STA-u ranije dostavio inspektorat, broj prijavljenih za rad od kuće najveći je u januaru svake godine. Ovog siječnja bilo ih je 11.677, a prošlog siječnja 13.546. To je još uvijek puno manje nego u januaru 2022. godine, kada je mikronska inačica koronavirusa bila u porastu i kada su u ovom obliku radile 39.304 osobe.

Više od 5000 ljudi službeno je prijavljeno za rad na daljinu ove godine u februaru (5846) i maju (5797). Najmanje ih je, pak, radilo od kuće u lipnju (3517). Za ovu vrstu posla od 1. do 24. jula prijavljeno je 3.758 radnika.

Stoga postoje različiti brojevi između pojedinih mjeseci. “Po broju obavijesti izdvaja se mjesec januar, a to je najvjerovatnije zbog činjenice da određeni broj poslodavaca obično početkom kalendarske godine aktualizira stanje vezano za organizirani rad kod kuće i obavještava inspektorat o tome. Dakle, u ovaj broj uključeni su i radnici koji su radili kod kuće u 2023. godini te to rade i u 2024. godini”, komentirali su razvoj događaja u inspekciji.

Poslodavac je dužan, sukladno Zakonu o radnim odnosima, sa zaposlenicima koji rade na daljinu sklopiti ugovor o radu od kuće, bez obzira radi li se o novom radnom mjestu ili ne, te u njemu utvrditi prava, obveze i uvjete koji ovise o prirodu posla kod kuće.

S tim u vezi, novine su bile obećane u amandmanu na ovaj zakon, ali su ispale u verziji koja je konačno potvrđena u Saboru prošlog novembra, prneosi SEEbiz.

U početku je bilo predviđeno da se aneksom ugovora o radu može naručiti rad od kuće, a poslodavac bi morao odgovoriti i obrazložiti eventualno odbijanje.

Sa strane poslodavaca zamjerili su veliku količinu podataka koje bi, prema tadašnjem prijedlogu, trebalo prijaviti inspekciji kada se planira rad od kuće, jer bi to predstavljalo administrativno opterećenje za kadrovske službe. Zalagali su se da se prijavljuju samo podaci koji su prijeko potrebni sa stajališta kontrole. Također su se nadali da će dovršiti aplikaciju za rad na daljinu na način koji će biti lakši za korištenje u smislu povezivanja s postojećim bazama podataka, dopuštanja ispravaka i dodavanja opcija automatskog dovršavanja.

Sindikalci su u međuvremenu upozorili da oni koji rade od kuće često rade u nezdravom radnom okruženju, jer imaju neadekvatne radne površine, stolice, svjetiljke i slično, te da rade bolesni, što dovodi do umjetnog smanjenja izostanak s posla i opasan porast prezentizma.

Ministar rada Luka Mesec, usvajajući izmjene zakona o radnim odnosima, najavio je da će se zakon uskoro ponovno otvoriti, a onda bi socijalni partneri trebali pokušati uskladiti sva pitanja koja su ostala neriješena, odnosno rad od kuće. . Taj se plan čini sve manje vjerojatnim u drugoj polovici mandata Vlade.

Međutim, poslodavac je već sada dužan osigurati radniku sigurnost i zdravlje na radu i na mjestima izvan sjedišta poslodavca, a za što se dogovori s radnikom.

„I domaća radna okolina mora ispunjavati uslove za siguran i zdrav rad na isti način kao da se isti rad obavlja kod poslodavca. To se odnosi i na javni i na privatni sektor, odnosno gdje god se primjenjuje zakonodavstvo u području sigurnosti i zdravlja na radu”, rekli su prije nekog vremena za STA iz inspektorata. "U tu svrhu mora procijeniti novonastale rizike, provjeriti prikladnost uslova kod kuće i također poduzeti sve potrebne mjere za rad kod kuće", dodali su.

Inspektori nemaju izravne ovlasti za pregled privatnih prostorija radnika koji rade kod kuće, pa takve nadzore i ne provode.