Dionice avio-kompanija potonule, rastu dionice naftnih kompanija

Najviše su pale dionice avio-kompanija, dok su jedine u plusu bile dionice naftnog sektora zbog skoka cijena nafte, izazvanog strahom od poremećaja globalne opskrbe energentima.

Panevropski indeks Stoxx 600 u 9:15 sati bio je u minusu 1,6 posto, nakon što je krajem prošle sedmice dosegao rekordni nivo. Svi sektori osim naftnog i plinskog zabilježili su pad cijena dionica. Istovremeno, londonski FTSE bio je niži za 0,93 posto (10.808 bodova), njemački DAX pao je za 2,3 posto (24.701 bod), a francuski CAC za 2,34 posto (8.379 bodova).

Cijene sirove nafte porasle su samo u nedjelju za više od 8 posto, jer su učesnici na tržištu zabrinuti zbog mogućih poremećaja u opskrbi. Terminske cijene američkih dionica pale su u ponedjeljak ujutro, kao i indeksi azijsko-pacifičkih tržišta, pri čemu su najviše pogođene dionice avio-kompanija zbog poremećaja u zračnom prostoru Bliskog istoka i zatvaranja aerodroma.

Dionice Lufthanse i turističke kompanije TUI pale su jutros gotovo 12 posto.

Sukobi na Bliskom istoku izazvali su domino efekat koji utiče na putnike širom svijeta.

Dubai je 2024. godine bio najprometniji međunarodni aerodrom na svijetu, s 92 miliona putnika – 13 miliona više od londonskog Heathrowa. Doha je bila deseta na svjetskoj listi. Avio-kompanije koje redovno lete na ta odredišta obustavile su letove zbog zatvorenog zračnog prostora.

Haos u zračnom prometu i skok cijene zlata

Američki terminski indeksi jutros su pali više od 1 posto, što nagovještava da bi i na Wall Streetu moglo doći do oštrog pada cijena dionica. Sukob na Bliskom istoku zasad ne pokazuje znakove smirivanja, pa investitori kapital preusmjeravaju u „sigurna utočišta“ – zlato, američke državne obveznice i dolar.

Cijena zlata jutros je porasla za oko 2 posto, dok je prinos na 10-godišnje američke obveznice pao na najniži nivo u posljednjih 11 mjeseci.

Na američkom tržištu barel nafte jutros je poskupio 8,4 posto (na 72,81 dolar), dok je Brent porastao za više od 9 posto (na 79,53 dolara). Fokus investitora je na Hormuškom moreuz, ključnom energetskom čvorištu u svijetu. Iako prolaz nije službeno zatvoren, promet tankerima je usporen zbog povećanja osiguravateljskih premija koje sada uključuju i novi geopolitički rizik.

Rast cijena nafte dodatno pojačava strah od rasta globalne inflacije. Investicijska banka JPMorgan upozorila je jutros da bi, ako poremećaji potraju duže od tri sedmice, proizvođači u Zaljevu mogli iscrpiti skladišne kapacitete i biti prisiljeni na obustavu proizvodnje, što bi moglo pogurati cijenu Brenta u raspon od 100 do 120 dolara po barelu.