Globalna potrošnja vina prošle je godine pala na najniži nivo od 1996. jer je inflacija gurnula cijene na rekordne nivoe i odbila potrošače koji se već bore s nižom kupovnom moći, objavila je Međunarodna organizacija za vino (OIV) sa sjedištem u Parizu.
Procijenili su da je svjetska potrošnja u 2023. iznosila 221 milion hektolitara (mhl), što je smanjenje od 2,6 posto u odnosu na 2022. i 7,5 posto u odnosu na 2018. godinu, prenosi Reuters.
U ovoj organizaciji smatraju da su geopolitičke napetosti, posebice rat u Ukrajini i energetska kriza, uz poremećaje u globalnom opskrbnom lancu, najviše utjecale na ovakvo stanje na tržištu. To je dovelo do viših troškova proizvodnje i distribucije, što je značajno povećalo maloprodajne cijene vina i smanjilo ukupnu potražnju, prenosi SEEbiz.
Prema izvještajima, prošlogodišnji pad potražnje bio je posebno izražen u Kini, a procijenjen je na minus 25 posto.
Potrošnja vina tamo je naglo porasla na prijelazu stoljeća u skladu s rastućom srednjom klasom. Ali pao je više od 60 posto u proteklih pet godina, uglavnom zbog ograničenja povezanih s pandemijom i rastućih cijena. Kad je riječ o robnoj razmjeni, ukupni obim smanjen je za 6,3 posto, dok je vrijednost robne razmjene pala za 4,7 posto i iznosila je 36 milijardi eura.
OIV je dodatno snizio procjenu prošlogodišnje proizvodnje vina na 237 milijuna hl, što je 10 posto ispod proizvodnje iz 2022. godine i najmanje u više od 60 godina.
Kako se objašnjava, pad proizvodnje posljedica je vremenskih nepogoda, ranog mraza, obilne oborine s jedne i suše s druge strane te popratnih gljivičnih oboljenja, kako na sjevernoj tako i na južnoj hemisferi.
Agencija podsjeća da je Italija proizvela 38,3 miliona hektolitara vina, što je najmanje od 1950. godine, tj. pad od više od 23 posto u odnosu na prethodnu godinu, čime je izgubio poziciju vodećeg proizvođača i to je sada Francuska.
Jasmin Badžak proglašen privrednikom godine u BiH
