Pad Madure ne znači naglo niže cijene goriva u SAD-u, upozoravaju stručnjaci
Cijene goriva već godinama imaju silazni trend, ali prosječni Amerikanac i dalje danas plaća više na benzinskim pumpama nego prije pandemije.
Hoće li svrgavanje venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura to promijeniti? Ne računajte na to.
Venecuela raspolaže sa skoro 20% svjetskih poznatih rezervi nafte, ali su decenije nedovoljnog ulaganja, državne korupcije i, počev od 2017. godine, američke sankcije državnoj naftnoj kompaniji, desetkovale njenu naftnu industriju. Zemlja je 2024. godine proizvodila u prosjeku 900.000 barela dnevno, što je pad sa skoro 3,5 miliona u 1997. i 2,3 miliona u 2016. godini.
Stručnjaci kažu da je smanjenje venecuelanske proizvodnje nafte tokom posljednje decenije jedan od glavnih razloga zbog kojih dešavanja ovog vikenda neće uskoro uticati na cijene goriva. Galon običnog bezolovnog benzina trenutno košta oko 2,82 dolara, prema podacima AAA, što je manje u odnosu na oko 3,07 dolara prije godinu dana.
„Čak i u najoptimističnijem scenariju, mogle bi proći godine pozitivnih pomaka da bi dodatna ponuda imala značajniji efekat, a uticaj na cijene benzina u SAD-u na kraju bi mogao biti ograničen“, rekao je Patrick De Haan, glavni analitičar za naftu u GasBuddyju.
Zašto je ovo važno
Cijene goriva su jedan od glavnih pokretača inflacije, jer se troškovi transporta robe na kraju prenose na potrošače. Benzin, kao jedan od najčešćih kućnih troškova u Americi, ima i veliki uticaj na percepciju potrošača o stopi inflacije, prenosi Bankar me.
Prema Morgan Stanleyju, rješenje odnosa između SAD-a i Venecuele moglo bi da vrati na globalno tržište oko 200.000 barela venecuelanske nafte koje trenutno blokira američka zabrana. Ipak, analitičari navode da će uticaj na kratkoročnu ponudu nafte vjerovatno biti „prilično ograničen“.
Stručnjaci kažu da bi globalna tržišta nafte mogla izdržati čak i najgori scenario. „Potpuni kolaps venecuelanske proizvodnje i izvoza zategao bi snabdijevanje teškim vrstama nafte i za američku obalu Meksičkog zaliva i za Aziju, ali bi tržišta nafte mogla da se nose s takvim gubicima s obzirom na trenutno prezasićene uslove“, rekao je Daniel Sternoff, viši saradnik Centra za globalnu energetsku politiku Univerziteta Kolumbija.
Predsjednik Donald Trump je u subotu rekao da će američke naftne kompanije „popraviti“ urušenu naftnu infrastrukturu Venecuele, ali stručnjaci upozoravaju da se taj plan suočava s velikim preprekama. Kažu da bi obnova zapuštenih cjevovoda i skladišnih kapaciteta trajala godinama i vjerovatno koštala desetine milijardi dolara. Eksploatacija teške, sumporne venecuelanske nafte takođe je manje isplativa od bušenja lakše američke nafte, što dodatno komplikuje ekonomsku računicu investicija koje Trump očekuje. Politička neizvjesnost i stanje javnih finansija Venecuele dodatni su razlog za oprez naftnih rukovodilaca.
„Ne postoji presedan u kojem je promjena režima u velikom proizvođaču nafte dovela do brzog povećanja proizvodnje“, rekao je Sternoff. Stručnjaci iz energetske konsultantske kuće Wood Mackenzie navode da bi Venecuela mogla da udvostruči proizvodnju nafte za jednu do dvije godine „pod povoljnim uslovima“, ali da bi troškovi daljeg širenja i članstvo Venecuele u OPEC-u mogli da zakoče potpun oporavak njene naftne industrije.
Iako venecuelanska nafta vjerovatno neće uskoro sniziti cijene goriva u SAD-u, stručnjaci ipak očekuju da će Amerikanci ove godine osjetiti određeno olakšanje. GasBuddy prognozira da će prosječna nacionalna cijena benzina ove godine pasti na 2,97 dolara po galonu, što bi bio najniži nivo od 2020. godine, zahvaljujući „razvezivanju postpandemijskih tržišnih poremećaja, širenju globalnih rafinerijskih kapaciteta i stabilnijim lancima snabdijevanja“, prenosi Investopedia.
