The Economist: Kremlj naredio ruskoj mafiji u inostranstvu da finansira špijune

Uvođenje međunarodnih sankcija zbog rata u Ukrajini, odsjecanje Rusije od globalnog finansijskog sistema i moderne tehnologije natjeralo je Moskvu da se okrene ruskoj mafiji u inostranstvu.

Kremlj je pojačao svoje veze s organiziranim kriminalom, koji je rijetko koristio ranije i naredio njenim predstavnicima da prebace dio prihoda na "crne račune" za finansiranje aktivnosti ruskih špijuna, rekao je stručnjak za međunarodni kriminal i obavještajne službe Mark Galeotti za The Economist.

Također, prema njegovim riječima, kriminalci se regrutuju kako bi se zaobišle ​​sankcije.

"Rat protiv Ukrajine, koji je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin 24. februara 2022. godine, nanio je ozbiljnu štetu ruskoj špijunskoj mreži u inostranstvu. To je rezultat masovnog protjerivanja špijuna koji su radili pod diplomatskom zaštitom, hapšenja agenata i neprijateljske atmosfere u Evropi", rekao je Antti Pelttari, direktor finske vanjske obavještajne službe.

Zapadni zvaničnici kažu da Kremlj pokušava nadoknaditi gubitke u špijunskoj mreži oslanjajući se na cyber špijunažu i slanjem novih špijuna na Zapad pod vidom izbjeglica, ali oni ne mogu biti jednaka zamjena bivšim agentima zbog nedostatka obuke, iskustva i izvora informacija.

Poseban problem za Rusiju je pristup elektronskim komponentama, koje su SAD, EU i druge razvijene zemlje zabranile da isporučuju Moskvi. Uključujući i nedostatak moderne elektronike, ruski vojno-industrijski kompleks ne može nadoknaditi gubitak opreme u Ukrajini. Ovo se odnosi i na projektile i tenkove, piše The Economist.

Međutim, Moskva traži načine da zaobiđe sankcije. Tako je, na primjer, prošle jeseni u Milanu priveden sin guvernera Krasnojarske regije Artema Ussa. Američke vlasti optužile su ga da je preko lažne kompanije kupovao američku elektroniku za borbene avione, raketne sisteme, pametnu municiju, radare, satelite i druge vojne proizvode.

Firma se nalazila u Hamburgu u Nemačkoj, a kupljena roba je otpremljena krajnjim potrošačima u Rusiji, među kojima su sankcionisane Radioavtomatika, Radioexport i Abtroniks. Kasnije su komponente isporučene po ovoj shemi pronađene u ruskoj vojnoj opremi zarobljenoj na bojnom polju u Ukrajini.

Zbog ovakvih shema, kao i uz pomoć malih kompanija iz "prijateljskih" zemalja, od aprila do novembra 2022. godine, obim uvoza poluprovodnika koji je pod sankcijama u Rusiju dostigao je 2,6 milijardi dolara.

Biznis.ba