U nekretnine najviše ulagali iz Srbije, Rusije i Njemačke
Neto priliv stranih direktnih investicija (SDI) u 2023. godini iznosio je 428,7 miliona eura, pri čemu bilježi pad od 45,2 odsto i promjenu u strukturi vlasničkih ulaganja u odnosu na godinu ranije, navodi se u Mjesečnom makroekonomskom izvještaju, koji je objavilo Ministarstvo finansija.
– Investicije u kompanije i banke su 2022. činile 19,1 posto ukupnog priliva SDI, a 2023. su 11,1 posto, dok su investicije u nekretnine 2022. činile 38,9 odsto ukupnih, naspram 54 posto u 2023., navodi se u izvještaju.
Prema dostupnim podacima, najviše investicija zabilježeno je iz Srbije 78,3 miliona eura, Rusije 56 miliona eura i Njemačke – 51,2 miliona eura, što je oko 40 posto ukupnih investicija uloženih u nekretnine u Crnoj Gori u 2023.
U izvještaju se između ostalog navodi da je neto profit crnogorskih banaka u januaru 2024. iznosio je 16,5 miliona eura, što je 86,4 posto više u odnosu na isti mjesec 2023.
– Ukupni krediti su na kraju januara tekuće godine iznosili 4.172,1 milijardi eura i ostvarili su godišnji rast od 12,1 posto. Krediti privredi su zabilježili rast od 2,8 posto, dok su krediti stanovništvu porasli 9,1 posto, navodi se u dokumentu.
Novoodobreni krediti su u januaru 2024. godine iznosili su 88,8 miliona eura (rast 4,85% na godišnjem nivou), od čega su pozajmice privrede iznosile 45,3 miliona eura, dok su građani pozajmili 38,1 miliona eura, prenosi Bankar me.
– U januaru 2024. zabilježen je rast ukupnih depozita 3,6%, kada su iznosili 5.394,2 milijardi eura. Depoziti privrede pali su za 3,8%, dok su depoziti stanovništva zabilježili rast od 10,0% na godišnjem nivou, piše u izvještaju.
U blokadi je bilo 20.058 dužnika u januaru tekuće godine, dok je ukupan dug po osnovu koga je izvršena blokada računa iznosio 1,2 milijarde eura, uz godišnji rast od 20,3 posto.
Vanjskotrgovinski deficit u januaru 2024, prema posljednjim podacima Monstata, iznosio je 172,8 miliona eura uz godišnji rast od 36,1 posto. Izvoz u vrijednosti od 44 miliona je smanjen za 49,9 posto, generisan smanjenom tražnjom od strane EU.
Smanjenje izvoza u najvećoj mjeri je pod utjecajem pada izvoza električne energije za 85,4%; aluminijskih legura, briketa, trupaca 40,3 posto i mineralnih ruda boksita za 28,6 posto.
– Uvoz roba je vrijedio 216,8 miliona eura i povećan je jedan odsto prevashodno uslijed rasta uvoza hemijskih proizvoda (rast 14,9%) i mašina i transportnih uređaja (rast 12,0%), navodi se u izvještaju.
Ovo je Top 20 najuspješnijih kompanija u Zapadnoj Hercegovini
Ključna poruka iz Neuma: Sad je '5 do 12' za energetski sektor u BiH
