Kuvajt uveo AI voditeljicu Fehdu: Koja će radna mjesta preuzeti roboti?

U izvještaju koji je prošlog mjeseca objavio Goldman Sachs, američka finansijska institucija, navodi se da bi vještačka inteligencija mogla zamijeniti ekvivalent od 300 miliona poslova s punim radnim vremenom širom svijeta.

Voditelji vijesti generisani vještačkom inteligencijom nisu više bliska budućnost nego stvarnost doba u kom živimo. "Spikerka" Fehda (umjetna inteligencija) vodila je vijesti u Kuvajtu.

Postoji li mogućnost da jednom u potpunosti zamijene ljudskog voditelja? U kojim još zanimanjima su kompjuterski generisani radnici, ljudskim "kolegama", prijetnja?

Hoće li biti spas Bosni i Hercegovini iz koje radna snaga odlazi? Potražili smo odgovore od stručnjaka u Novom danu.

Koji su trendovi?

IT stručnjak Haris Hadžialić kazao je za N1 kako smo došli u situaciju da prvi put razvijamo društvo i društvene odnose planiranjem.

“U prošlosti su to bile evolucije i revolucije, ratom se mijenjale situacije iz feudalizma u kapitalizam, pa u komunizam. Bile su burne reakcije. Ovaj put dolazimo u informaciono društvo i tada se dešava tiha promjena. Voditelji tog procesa su IT stručnjaci, ali nisu jedini koji stvaraju novu promjenu. Nova promjena je počela zbog marketinga, pokretač je bio novac. Mijenja se mnogo toga. Ovih 300 miliona poslova koje je spomenuo Goldman Sachs je samo vrh ledenog brijega. To su oni poslovi za koje se sigurno značilo prije 20 godina da će biti zamijenjeni i robotika je većinu tih poslova preuzela. Danas uvode AI koji će pomoći robotici da radi svoj posao bolje. Ostaje dio poslova koje čovjek mora i nastavit će da radi do nekih 150 godina. Pokazali ste primjer za voditelja. Imate Jasminku Šipku koja trenira voditelje. I neko je ovog robota trenirao. Ono što danas doživljavamo i što smo dali svoje znanje i sebe, sve što smo stvarali – danas AI koristi. AI nije nastao danas, to je jedan dug proces, mnogo resursa je angažovano da bi AI postao ovakav kakav je danas. Danas mi učimo kako da imamo ličnost na televiziji jer to može biti bez ikakvog lika. AI taj kompletan proces može uraditi. Ali današnji trendovi su kako AI predstaviti ljudskijim nego digitalnijim”, rekao je Hadžialić.

Šipka: U savršenstvu je greška

Najpoznatija bosanskohercegovačka spikerka Jasminka Šipka kazala je kako Fehda poprilično dobro zvuči, ali da virutalan voditeljica nikada ne može biti ljudsko biće.

“Fedha je izvrsno napravljena, izgleda kao pravo biće, ali nema onoga što čovjeka čini čovjekom, a to je duša. Emaniranje tog nešto iznutra što čini ljudsko biće. Mislim da nije to, a biće sigurno – neminovnost je, pravo rješenje. Vrlo je moguće da ne bih prepoznala da nije ljudsko biće kada bi je vidjela. U tom savršenstvu je greška. Ljudski je griješiti. U ovom kontekstu, greška je poželjna da znamo da ste ljudsko biće”, kazala je Šipka.

Gdje je u svemu čovjek?

Na pitanje da li je vještačka inteligencija spas za BiH iz koje radnici odlaze, HR menadžerka Jagoda Pejaković kaže kako je i dalje čovjek osnova svake firme i da treba poboljšavati radne uvjete. A tehnologija je dobrodošla da olakša procese radnicima.

“Nisu samo finansijski razlozi ključni zbog čega ljudi odlaze i šta očekuju na radnom mjestu. Prvo dobri međuljudski odnosi, a u osnovi toga su ljudi. Mi u našoj kompaniji radimo na tim donosima, na prvom mjestu poštovanje i ona u osnovi ima čovjeka iako se trudimo da neke procese djelimično automatizujemo. Trudimo se da radnicima olakšamo i zadržimo ih”, istakla je.

Hadžialić ističe kako poenta vještačke inteligencije nije da bude bolja od čovjeka već da pomogne čovjeku. Naveo je primjer kompanije Tesla koja je u proces proizvodnje automobila uvela vještačku inteligenciju koja je povećala efikasnost i dovela do smanjena cijena.

Pejaković smatra da bez obzira na sva tehnološka unapređenja i informacije o ukidanju radnih mjesta, trebamo da se snalazimo i jačamo radnički segment.

“Uloga nas koji se bavimo ljudskim resursima je i da ono što provodimo u kompanijama daje efekte i povećavamo zadovoljstvo radnika. Obrazovni sistem treba da uvede savremenije sisteme i obrazuje učenike o novim procesima”, kazala je.

Put ka napretku ili samouništenju?

Chat GPT može pisati mejlove, odgovarati na pitanja u prijavi za posao, desilo se da je AI bot čak položio ispit za medicinsku licencu u SAD-u. Bot čak i obračunava poreze,  obrađuje tekstove, fotografije, a ako mu date sliku svog frižidera predložit će vam recept za večeru… Hadžilaić pojašnjava kako su to procesi koji imaju algoritam.

“To je pamet. Mi živimo sa tom pameću zadnjih 10 godina – sa telefonima. Često se desi da nešto pronađete i onda vas internet bombarduje tim temama. Vještačka inteligencija može napraviti svašta, a problem su računari hardver. Vještačka inteligencije je skup algoritama i obračuna da bi to moglo funkcionisati računari moraju biti brzi. Danas pričamo o kvantnoj transformaciji. Mi imamo ogromnu masu podataka, sve što nas okružuje apsorbiramo, a računar samo jednu stvar i tu ide do perfekcionizma. Pitanje koliko ulazi tih perfekcionizama u jedan računar i onda ćete dobiti AI koji može zamijeniti čovjeka. Trenutno govorimo o jednom segmentu, kao što je prezentacija vijesti. Zamka, ako ne planiramo, onda se dešava nešto što nas može uništiti isto kao što je uvođenje atomske bombe bila neplanirana aktivnost u procesu stvaranju energije iz atoma. Mi možemo kao ljudski rod sebe dovesti do samouništenja, već smo na putu, ali imamo neke alate koji nam mogu pomoći da lakše uradimo neke stvari”, rekao je Hadžialić.

Na pitanje da li su roboti spas za BiH, kao što je to jednom prilikom izjavio lider SDA Bakir Izetbegović, odgovara: “Ne vjerujem u takav spas robota, ali hajde da se nadamo da će ljudi ostati da rade posao koji znaju raditi. Ali neka ostanu i roboti, trebaju nam. Ima poslova kojima trebaju roboti da rade. Danas snimate Zemlju dronovima, ne idu piloti jer je to opasnost za njih. Imate mnoštvo poslova gdje možete uvesti nove tehnologije i pomoći ljudima. Najveća brana u regionu između CG i BiH, niko se nije još spustio da vidi kao to izgleda zbog velike dubine – to može robot.”

Biznis.ba / N1