Nakon smanjenja kamata u junu, kamatna stopa na depozite ponovno je smanjena za 25 baznih bodova - na 3,50%. To je u skladu s našim očekivanjima kao i očekivanjima većine sudionika na finansijskim tržištima.
Osim smanjenja kamatne stope na depozite, kao što je najavljeno još u martu, raspon između stope na glavne operacije refinansiranja i stope na novčani depozit sužen je na 15 baznih bodova s dosadašnjih 50 baznih bodova, s početkom primjene od 18. rujna 2024. S druge strane, stopa na prekonoćni kredit ostaje 25 baznih bodova iznad glavne stope refinansiranja, kao i dosad. ESB je želio naglasiti da ova promjena neće utjecati na monetarnu politiku jer je ona određena samo kamatnom stopom na depozite. Kratkoročno dijelimo ovo mišljenje, ali srednjoročno bi ova promjena trebala utjecati na stope na tržištu novca čim ESB u dovoljnoj mjeri smanji višak likvidnosti.
Nove odluke nisu iznenađenje. Umjesto toga, glavni fokus bio je na izgledima monetarne politike. Nove ekonomske prognoze mogu pružiti inicijalni uvid. Izgledi rasta ESB-a neznatno su se pogoršali u usporedbi s junom. Rast BDP-a smanjen je s 0,9% na 0,8% za 2024. zbog slabije domaće potražnje (osobna potrošnja i investicije), prenosi SEEbiz. Prema ESB-u, vodeći pokazatelji ukazuju na nastavak slabosti ekonomije. Međutim, za razliku od BDP-a, prognoza temeljne inflacije je povećana, na 2,9% u 2024. i 2,3% u 2025. Tvrdoglava inflacija usluga i dalje je problem i odražava se u ovoj reviziji na više. S druge strane, prognoza ukupne inflacije ostala je nepromijenjena zbog nižeg doprinosa cijena energenata.
Kombinacija slabog gospodarskog zamaha i stalne inflacije cijena usluga Ahilova je peta ESB-a. Iz komentara predsjednice Lagarde tijekom konferencije za novinare može se zaključiti da je tromjesečni ciklus smanjenja stope najvjerovatniji sve dok je proces dezinflacije postupan (tj. u skladu s predviđanjima). S obzirom na to da je Lagarde već naglasila svoje očekivanje privremenog pada inflacije u septembru, zadržavanje kamatnih stopa na trenutnim razinama na sastanku u oktobru čini se vjerovatnim. To je u skladu s našom prognozom, koja pretpostavlja sljedeće smanjenje stope u prosincu. Nažalost, nije bilo više detalja o budućoj dinamici kretanja referentnih stopa. Samo uobičajna referenca da ESB djeluje ovisno o podacima.
Zanimljivo je da nisu postavljena nikakva pitanja o bilo kakvim implikacijama mogućeg bržeg djelovanja Feda u pogledu smanjenja stopa pa stoga nisu dati nikakvi odgovori. Ništa se nije pitalo ni o smanjenju koridora ključne stope i njegovim implikacijama na kamatne stope na tržištu novca. Također nije bilo fokusa na bilančnu politiku.
