Njujorška berza, New York Stock Exchange (NYSE), planira da otvori privatni klub za članove na Wall Streetu, dok se sve snažnije nadmeće za neke od najvećih inicijalnih javnih ponuda američkih tehnoloških kompanija.
Najveća svjetska berza priprema se za ljetnje otvaranje novog kluba, u koji će se ulaziti isključivo po pozivu. Klub će biti smješten u renoviranom trezoru u kojem su se nekada čuvali berzanski sertifikati, navode dvije osobe upoznate s planovima.
Predsjednica NYSE Group Lynn Martin imaće konačnu riječ o tome ko će se od finansijskih zvijezda naći na listi članova, rekao je jedan od izvora. Iz NYSE-a nijesu željeli da komentarišu ove navode.
Otvaranje kluba dolazi u trenutku kada se Wall Street priprema za očekivane inicijalne javne ponude SpaceX-a, raketne kompanije Ilona Maska, kao i AI startapa Anthropic i OpenAI, prenosi Investitor me.
Očekuje se da bi ove tri kompanije, kada izađu na berzu, mogle prikupiti desetine milijardi dolara. IPO SpaceX-a očekuje se već u junu, a kompanija bi mogla biti procijenjena na čak 1,75 biliona dolara, što bi bila najveća berzanska ponuda svih vremena.
Nijedna od ove tri kompanije još nije saopštila da li planira listiranje na NYSE-u, koji je 2013. godine preuzeo Intercontinental Exchange, ili na Nasdaqu, njegovom tehnološki orijentisanom rivalu. Ulog u toj borbi nijesu samo prestiž i reputacija, već i stotine hiljada dolara godišnjih naknada za listiranje.
„Istorijski gledano, najveće kompanije uvijek su željele da budu na NYSE-u. To je značilo da ste neko”, rekao je Joseph Saluzzi, partner i suosnivač kompanije Themis Trading.
Nasdaq, međutim, pokušava da promijeni odnos snaga. Prošlog mjeseca uveo je opsežne promjene u metodologiji uključivanja kompanija u svoje indekse, čime bi se milijarde dolara pasivnih investicija usmjerile ka velikim novim javnim kompanijama koje se odluče za listiranje upravo na toj berzi.
Walmartova odluka da prošle godine prebaci svoje listiranje sa NYSE-a na Nasdaq učinila je tu kompaniju najvećom, po tržišnoj vrijednosti, koja je prešla iz jednog berzanskog tabora u drugi.
Osoba upoznata sa situacijom tvrdi da plan NYSE-a da pokrene privatni klub nije povezan sa ovogodišnjim velikim IPO-ima.
Privatni klubovi za članove decenijama su bili važan dio kulture Wall Streeta. Tokom većeg dijela 20. vijeka nudili su martini, consommé supe i mirne prostorije trgovcima koji su željeli da sklapaju poslove daleko od buke berzanskih sala, u kojima su se finansijski ugovori nekada dogovarali glasnim nadvikivanjem.
Čuveni Stock Exchange Luncheon Club, osnovan 1898. godine, bio je jedno od omiljenih okupljališta berzanskih trgovaca sve do zatvaranja 2006. godine. Klub je, ilustrativno, prvi ženski toalet dobio tek 89 godina nakon osnivanja. Do trenutka njegovog gašenja, elektronsko trgovanje gotovo je u potpunosti zamijenilo direktne susrete i trgovinu licem u lice.
„To je bilo visoko društvo i velika stvar ako vas pozovu. Nosio sam trodjelno odijelo i uglancane cipele”, rekao je Bill Singer, bivši advokat Američke berze, koji je tokom osamdesetih često posjećivao Luncheon Club.
„Hrana nije bila za pamćenje. Atmosfera je bila diskretna, gotovo tajnovita. Henry Kissinger je jednom svratio”, prisjetio se Singer.
Steven Blitz, glavni američki ekonomista u TS Lombard, takođe je kao gost posjetio klub krajem osamdesetih.
„Bio je prelijep. Nevjerovatni podovi od svijetlog drveta, jelenske glave na zidovima, klupski sendviči i pečena piletina za ručak”, rekao je Blitz.
Finansijsko težište New Yorka se, međutim, tokom posljednje tri decenije pomjerilo sa Wall Streeta u finansijskom distriktu ka Midtownu, gdje se danas nalaze sjedišta velikih institucija poput Morgan Stanleyja i JPMorgana.
Berze su se u istom periodu transformisale iz mjesta za uparivanje kupaca i prodavaca u kompanije koje sve više zarađuju na tržišnim podacima. Udio NYSE-a u trgovanju američkim akcijama naglo je pao od početka ovog vijeka, usljed konkurencije novih berzi i privatnih „dark pool” platformi za institucionalne investitore. Istovremeno, promjene u načinu rada gotovo su izbrisale staru kulturu dugih, često alkoholom obilježenih poslovnih ručkova.
Zbog toga bi pokušaj NYSE-a da oživi duh Luncheon Cluba i privuče finansijere iz luksuznih klubova poput Colette Cluba i Amana u gornjem dijelu grada mogao imati ograničen domet, smatra Singer.
