Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice 1 posto, na 105,08 bodova, a u jednom je trenutku zaronio na 104,52 boda, najniži nivo u gotovo mjesec dana. Pritom je vrijednost dolara prema evropskoj valuti skliznula 0,65 posto, pa je cijena eura porasla na 1,0760 dolara.
Još je oštrije dolar pao prema japanskoj valuti, za 3,4 posto, pa je njegov tečaj zaronio na 153,00 jena, blizu najnižeg nivoa u mjesec dana.
Uprkos učestalim upozorenjima japanskih vlasti da bi mogle intervenisati kako bi zaustavile slabljenje jena, polovicom sedmice tečaj dolara probio se po prvi put nakon 34 godine iznad nivoa od 160 jena.
Ali, to je bila granica koju japanska vlasti nisu željele ignorisati, pa je japanska centralna banka intervenisala na tržištu prodajom dolara.
Zbog toga je idućih dana tečaj dolara oštro pao, pa je u jednom trenutku zaronio na 151,96 jena, najniži nivo u gotovo mjesec dana. Te intervencije izazvale su i pad tečaja dolara prema ostalim najvažnijim valutama u svijetu. Slabljenje dolara posljedica je i poruka iz američke centralne banke.
U srijedu su, naime, lideri Feda odlučili ostaviti ključne kamatne stope nepromijenjene u rasponu od 5,25 do 5,50 posto jer, kako su poručili u saopćenju, nema daljnjeg napretka po pitanju inflacije.
No, predsjednik Feda Jerome Powell kazao je na konferenciji za medije da daljnje povećanje kamata nije izgledno. Što se, ipak, smanjenja kamata tiče, sve je manje vjerovatno da će se Fed na tako nešto odlučiti prije jeseni.
U petak je objavljeno da je u SAD-u broj zaposlenih u aprilu porastao za 175.000, oko 70.000 manje nego što su analitičari očekivali, pri čemu je stopa nezaposlenosti porasla s 3,8 na 3,9 posto.
Plaće su, ipak, u posljednjih 12 mjeseci porasle za 3,9 posto, manje u odnosu na rast od 4,1 posto mjesec dana prije.
'Hlađenje' tržišta rada podržalo je procjene da bi Fed u ovoj godini mogao smanjiti kamatne stope u dva navrata, počevši od septembra.
