Unutrašnji dug povećan je za 14,1 posto, na 23,47 biliona rubalja, dok je vanjski dug pao za 2,3 posto, na 52,11 milijardi dolara.
Sankcije
Troškovi servisiranja duga skočili su za 35,1 posto, dosegnuvši 7,2 milijarde dolara, što ih svrstava među ključne proračunske izdatke. Udio javnog duga u BDP-u sada iznosi 14,5 posto, a njegov rast dolazi u kontekstu povećanih vojnih rashoda i ekonomskih sankcija koje ograničavaju pristup međunarodnim financijskim tržištima.
Prema podacima Budžetske komore, udio unutrašnjeg duga u ukupnom dugu povećao se na 81,8 posto, dok limit vanjskog duga ostaje postavljen na 63 milijarde dolara.
Povećani proračunski izdaci za otplatu duga smanjuju fiskalni prostor za druge ekonomske prioritete, što predstavlja dugoročan izazov za stabilnost državnih financija.
