U nekim komponentama finansijske pismenosti smo napredni, a u nekima nazadni. O čemu je tačno riječ?
Finansijska pismenost podrazumijeva znanje, vještine i stavove koji omogućavaju osobi da donosi informisane i racionalne odluke u vezi s upravljanjem svojim finansijama. To uključuje razumijevanje finansijskih proizvoda (štednja, krediti, kartice, ulaganja), razumijevanje rizika i koristi, ponašanje koje vodi održivom finansijskom stanju i sposobnost planiranja.
Tačnije, prema definiciji OECD-a, to je „proces u kojem finansijski potrošači / ulagači poboljšavaju svoje razumijevanje finansijskih proizvoda i koncepata te putem informacija, uputa i/ili objektivnih savjeta razvijaju potrebne vještine i sigurnost kako bi postali svjesniji finansijskih rizika i prilika, kako bi mogli donositi utemeljene odluke, kako bi znali gdje se obratiti za pomoć te kako bi preduzimali druge efikasne mjere za poboljšanje svoje finansijske dobrobiti”.
Izazovi i slabosti
• Mladi (18–29 godina) pokazuju znatno slabiju pismenost od starijih dobnih skupina.
• Digitalna finansijska pismenost (upotreba digitalnih finansijskih usluga, rizici, prevare) je znatno niža – u jednoj analizi iz 2025. navedeno je da iznosi 49 %.
• Još uvijek nedostaje dugoročno finansijsko planiranje, vođenje ličnog budžeta, bolje korištenje finansijskih proizvoda (npr. ulaganja) i bolja zaštita od rizika.
Socio-demografske razlike
Nivo finansijske pismenosti viši je kod osoba s višim obrazovanjem, višim dohotkom i onih koji su radno aktivni.
Razlike ne zavise od regiona (u smislu geografske podjele Hrvatske), ali zavise od tipa naselja (urbanije vs. ruralnije) i nivoa informatičke pismenosti.
Što znači biti digitalno finansijski pismen?
Digitalna finansijska pismenost znači sposobnost sigurnog, odgovornog i efikasnog korišćenja digitalnih finansijskih alata i usluga, poput internet i mobilnog bankarstva, kartičnog plaćanja, kriptovaluta, online trgovine, digitalnih novčanika (npr. Revolut, Apple Pay) i drugih fintech rješenja, prenosi Bankar me. To je spoj finansijskog znanja i digitalnih vještina.
Službena definicija
Prema OECD-u i Evropskoj komisiji, digitalna finansijska pismenost obuhvata: „sposobnost razumijevanja, ocjenjivanja i korišćenja digitalnih finansijskih usluga na način koji podstiče finansijsko blagostanje i smanjuje rizike koji proizlaze iz digitalnog okruženja”.
Ključne sastavnice digitalne finansijske pismenosti
Poznavanje digitalnih finansijskih usluga
– razumijevanje internet bankarstva, mobilnog plaćanja, kriptovaluta, e-novčanika, online kredita itd.
– poznavanje njihovih prednosti (brzina, dostupnost, niži troškovi)
Sigurnost i zaštita od prevara
– prepoznavanje phishing poruka i lažnih web-stranica
– korišćenje jakih lozinki, dvofaktorske autentifikacije i sigurnih mreža
Razumijevanje digitalnih rizika
– krađa identiteta
– lažne investicije
– manipulacije na društvenim mrežama (npr. „brze zarade“)
Digitalno finansijsko ponašanje
– odgovorno upravljanje novcem online
– izbjegavanje impulzivne kupovine
– praćenje troškova kroz aplikacije
– digitalni budžet i finansijsko planiranje
Pristup i inkluzija
– sposobnost korišćenja digitalnih usluga u ruralnim područjima i među starijima
– izgradnja povjerenja u digitalne tehnologije
Primjeri digitalne finansijske pismenosti u praksi
– Sigurno plaćanje putem mobilnog bankarstva (provjera primatelja, HTTPS veze).
– Praćenje ličnih finansija pomoću aplikacija poput KeksPay, Revolut itd.
– Prepoznavanje lažnih investicijskih oglasa na društvenim mrežama.
– Ulaganje preko digitalnih platformi uz razumijevanje naknada i rizika.
