Pouzdana tehnologija, industrijski podaci, evropska saradnja – to su ključne riječi plana kojim bi Njemačka htjela dostići vodeće zemlje u oblasti umjetne inteligencije (UI) na globalnom tržištu.
Inovacije pokrenute umjetnom inteligencijom mijenjaju čitave industrije širom svijeta. Međutim, ni jedan od vodećih programa ne potiče iz Njemačke. Na svjetskom tržištu dominiraju programi nekoliko kompanija iz SAD-a i Kine.
“Realnost je da se predugo ništa ne dešava”, izjavio je njemački kancelar Olaf Šolc na godišnjem sastanku savezne vlade o digitalizaciji, održanom u Frankfurtu na Majni. Na ovom sastanku učestvuju predstavnici politike, uprave, privrede i civilnog društva. Ipak, Šolc je dodao da “odustajanje nije opcija jer snaga naše zemlje – inovativni duh, inovacione sposobnosti i marljivost – i dalje postoji”.
U Frankfurtu su ministri vladajuće koalicije sastavljene od socijaldemokrata (SPD), Zelenih i liberala (FDP) predstavili plan kako Njemačka može postati konkurentna u trci za umjetnom inteligencijom, prenosi SEEbiz. Srednjoročni cilj je učiniti zemlju tehnološki “suverenom”, odnosno nezavisnom od ponuda stranih tehnoloških giganata.
Istraživanje “umjetne inteligencije”, odnosno računarskih programa koji samostalno obavljaju zadatke koji su ranije zahtijevali ljudsku inteligenciju, sprovodi se još od sredine 20. vijeka. Njemački naučnici su često prednjačili u ovome polju.
Potaknuta širenjem programa poput ChatGPT-a, koji naizgled iz ničega kreiraju tekstove, slike ili računarske kodove, umjetna inteligencija trenutno doživljava novi zamah. To što ni jedan od trenutno vodećih softvera ne potiče iz Njemačke ukazuje na osnovni problem, upozoravaju analitičari: Njemačka značajno doprinosi istraživanju umjetne inteligencije, ali to ne vodi razvoju praktičnih aplikacija.
Jedan od razloga, kako je rekao Šolc u Frankfurtu, je nedostatak rizičnog kapitala za mnoga preduzeća, posebno nakon što dostignu određenu veličinu. Da bi Njemačka postala tehnološki “suverena”, potrebno je mobilisati više investicija. “Samo tako će inovacije stvoriti nove poslovne modele u Njemačkoj.”
Ipak, nešto se već dešava u Njemačkoj. Rezultati nove studije koju je u Frankfurtu predstavila udruga informacione i telekomunikacione tehnologije Bitkom pokazuju da sve veći broj ljudi u Njemačkoj umjetnu inteligenciju vidi kao priliku, a ne prijetnju. Prema Bitkomovoj studiji, 20% preduzeća u Njemačkoj već koristi umjetnu inteligenciju u poslovnim procesima, što je porast od 6% u odnosu na prošlu godinu. Broj start-up preduzeća u oblasti umjetne inteligencije porastao je za 35%, a 92% Njemačke je sada pokriveno 5G mobilnom tehnologijom.
Rezultat ovih inicijativa je, između ostalog, i Centar za budućnost umjetne inteligencije u proizvodnji usmjerenoj na ljude (ZUKIPRO), koji besplatno savjetuje mala i srednja preduzeća kako da koriste umjetnu inteligenciju.
“Preduzeća se nadaju da će prvenstveno smanjiti troškove i postati efikasnija”, izjavila je Estela Landau iz centra ZUKIPRO za DW. “Mnoga preduzeća su zainteresovana za UI, ali nisu sigurna šta da očekuju i traže savjet.”
Ipak, većina softverskih programa koje koriste njemačka preduzeća i dalje potiče od američkih kompanija kao što su Microsoft ili Google, što postavlja pitanje koliko njihova upotreba pomaže Njemačkoj da postane nezavisnija.
“Ovo je srednjoročna strategija i ne znači da smo stigli do cilja”, priznao je njemački ministar ekonomije Robert Habek. Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine značajno je porasla svijest o važnosti tehnološke suverenosti, kako u industriji, tako i u politici. Habek vjeruje da njemačka i evropska tehnologija napreduju.
Još jedan ključni element njemačke strategije umjetne inteligencije je upotreba industrijskih podataka. “Njemačka preduzeća posjeduju pravo bogatstvo podataka”, rekao je Habek. Ovi podaci bi omogućili Njemačkoj da igra ključnu ulogu u sljedećem velikom talasu umjetne inteligencije i razvije nove sisteme koji mogu preuzeti specijalizovane zadatke.
Za to je presudna saradnja na evropskom nivou, istakao je Habek. “Iako je njemački obim podataka velik, on sam nije dovoljan – moramo pronaći evropski pristup.”
Njemačka takođe teži da u okviru šire evropske strategije postane lider u razvoju pouzdane umjetne inteligencije – tehnologije koja poštuje osnovna prava korisnika, što bi donijelo prednost u povjerenju u odnosu na konkurente.
Najvažnija mjera na ovom putu je Uredba Evropske unije o umjetnoj inteligenciji koja je stupila na snagu 1. avgusta. Ova regulativa, najstroža na svijetu, uvodi pravila za rizične primjene umjetne inteligencije. Predstavnici njemačke industrije u Frankfurtu su naglasili da preduzeća moraju dobiti jasne smjernice o tome koja pravila važe za njih.
Predstavnici njemačke vlade su na sastanku u Frankfurtu obećali da će ovo biti pravilna strategija za takmičenje na globalnom tržištu umjetne inteligencije. “Moramo slijediti drugačiju strategiju od američkih kompanija”, zaključio je Habek.
