Gotovo 10 milijardi dolara nalazi se u važnim sirovinama koje se mogu izvući iz ogromne godišnje količine e-igračaka, kablova i e-cigareta.
Svake godine neiskorišteni kablovi, e-igračke, LED odjeća, e-alati, e-cigarete, detektori dima, USB stickovi, četkice za zube i bezbrojni drugi mali potrošački artikli koje potrošači često ne prepoznaju kao e-otpad doprinose količini od 9 milijardi kilograma e-otpada, što je jedna šestina ukupnog e-otpada u svijetu. Mnogi stari uređaji se čuvaju u domovima, možda na policama za moguću buduću upotrebu.
I mnogi ljudi ne shvaćaju da se mogu reciklirati. Ova "nevidljiva" kategorija e-otpada na jednom mjestu bila bi ekvivalentna broju gotovo 500.000 kamiona, težine od 40 tona, što bi bilo dovoljno za njihov konvoj od Rima do Najrobija dug 5.640 kilometara.
Međunarodni dan e-otpada (#ewasteday) je godišnja kampanja podizanja svijesti WEEE Foruma, čiji je član i ZEOS eko-sistem d.o.o iz Bosne i Hercegovine. Održava se svake godine 14. oktobra. Njegova svrha je da ukaže na rastući problem otpadne električne i elektronske opreme i da podstakne odgovorno postupanje s njom. Ove godine kampanja posvećuje pažnju nevidljivom otpadu, zbog čega su organizatori zadužili Institut Ujedinjenih nacija za obrazovanje i istraživanje (UNITAR) da izračuna godišnje količine tzv. nevidljivog e-otpada. Rezultati su predstavljeni u cijelosti ovdje. U nastavku smo za vas pripremili nekoliko slikovitih primjera pojedinačnog nevidljivog e-otpada:
Svake godine bacimo 3,2 milijarde kg e-igračaka, što predstavlja čak 35% ukupnog nevidljivog e-otpada. To su e-automobili, e-vozovi, muzičke igračke, lutke koje govore, dronovi itd. Da to stavimo u perspektivu: ukupno se baci oko 7,3 milijarde e-igračaka godišnje, u prosjeku to je jedna e-igračka na svakog muškarca, ženu i dijete na svijetu.
Svake godine bacimo 844 miliona e-cigareta, što je teško čak 6 Ajfelovih tornjeva.
Prošle godine je bačeno 950 miliona kg kablova, što je dovoljno kablova da 107 puta obiđu Zemlju.
Pascal Leroy, generalni direktor WEEE Foruma, kaže: "Nevidljivi e-otpad ostaje neprimijećen zbog svoje prirode ili izgleda, što uzrokuje da potrošači zanemare njegov potencijal recikliranja. Ljudi obično identificiraju električne proizvode kao one koje priključuju i redovno koriste. Ali mnogi ljudi su zbunjeni u vezi s vrstama otpada kao što su proizvodi za igru i slobodno vrijeme te kako ih reciklirati. Mnogi ljudi nisu svjesni opasnih sastojaka koji se nalaze u e-otpadu. Ako se ne tretira pravilno, supstance kao što su olovo, živa ili kadmij, prodiru u tlo i vodu i zagađuju ih.'
Vrijednost e-otpada
Mnogi od ovih uređaja, kao što su e-cigarete, koje u nekim društvima postaju sve popularnije, sadrže litijum, zbog čega se njihove baterije mogu puniti, ali predstavljaju i ozbiljnu opasnost od požara kada se uređaj odlaže na mješoviti otpad ili na druga neprikladna mesta. Osim toga, Evropska komisija smatra litijum 'strateškom sirovinom' koja je od vitalnog značaja za evropsku ekonomiju i tranziciju zelene energije, ali zalihe su u opasnosti zbog lošeg recikliranja. S druge strane, kablovi sadrže vrijedan bakar koji se lako reciklira, a potražnja za bakrom će se povećati za 6 puta do 2030. godine samo u Evropi, kako bi se zadovoljile potrebe strateških sektora kao što su obnovljivi izvori energije, električna mobilnost, industrija, komunikacije, avijacija i odbrana.
Vrijednost sirovina u globalnom e-otpadu nastalom u 2019. procijenjena je na 57 milijardi američkih dolara, od čega se većina pripisuje komponentama željeza, bakra i zlata. Od ukupnog iznosa, 1/6 odnosno materijal u vrijednosti od 9,5 milijardi dolara svake godine se nalazi u kategoriji nevidljivog e-otpada.
Virginijus Sinkevičius, evropski komesar za životnu sredinu, kaže: „EU prepoznaje hitan izazov e-otpada. Kontinuirano širenje proizvodnje i potrošnje elektronskih uređaja ima značajne ekološke i klimatske posljedice. Uvođenje proširene odgovornosti proizvođača u zakonodavstvo o e-otpadu prije dvije decenije postavilo je temelje, ali naš put je daleko od kraja. Moramo promovisati kružnu ekonomiju za elektroniku, kao i za druge proizvode, ne samo da bismo smanjili naš utjecaj na okoliš, već i da bismo ojačali lanac vrijednosti i smanjili njegovu ovisnost o trećim zemljama.”
E-otpad je najbrže rastući tok otpada na svijetu
Prema Ujedinjenim nacijama, 2023. godine u svijetu će se proizvesti 8 kg e-otpada po stanovniku. Samo 17,4% ovog otpada, koji sadrži štetne materije i vrijedne materijale, bit će evidentiran kao pravilno prikupljen, tretiran i recikliran širom svijeta. Preostalih deset miliona tona biće odloženo na deponije, akumulirano u domaćinstvima, spaljeno, nepropisno tretirano ili prodato na crnom tržištu. Čak i u Evropi, svetskom lideru u reciklaži e-otpada, samo 55% e-otpada je zvanično prijavljeno kao pravilno prikupljeno i reciklirano, a nedostatak javne svesti jedan je od faktora koji spriječavaju zemlje da razviju kružnu ekonomiju za elektronsku opremu.
Prema studiji iz 2022. koju su izradili UN Institut za obrazovanje i istraživanje (UNITAR) i članovi WEEE Foruma u 6 zemalja (Velika Britanija, Italija, Portugal, Rumunija, Slovenija i Holandija), prosječno domaćinstvo ima 74 e-proizvoda, od kojih ih čuvamo samo 13 (9 njih je nekorišteno, ali radi, a 4 su pokvarena). Mala potrošačka elektronika i dodatna oprema su na vrhu liste skupljenih predmeta. Ako ovi uređaji ostanu u ladicama i ormarićima, dragocjeni resursi koje sadrže ne ulaze ponovo u proizvodni ciklus.
Kada se elektronski uređaji i komponente nepropisno odlažu, jer nisu prepoznati kao e-otpad, često završe na deponijama ili spalionicama. Elektronika sadrži različite opasne tvari kao što su olovo, živa, kadmij i usporivači plamena koji mogu iscuriti u zemlju i izvore vode, zagaditi ekosisteme i predstavljati rizik za ljudsko zdravlje.
Ovi uređaji također sadrže vrijedne resurse, uključujući plemenite metale kao što su zlato, srebro i bakar, kao i kritične sirovine koje su neophodne za zelenu tranziciju i proizvodnju novih elektronskih uređaja. Ako e-otpad nije pravilno recikliran, ovi vrijedni materijali odlaze u otpad.
U Bosni i Hercegovini postoji mnogo lokacija za odlaganje e-otpada, a ZEOS eko-sistem je je pripremio interaktivnu kartu sa svim lokacijama mjesta za reciklažu (Link), a dodatno i za sve firme i građane je obezbijeđena ZEOS-ova usluga besplatnog odlaganja od vrata do vrata (Link).
Ovogodišnja centralna aktivnost povodom 14. oktobra je napravljena u sarajevskom vrtiću „Dunje“ uz odličnu zabavu.
Mališani su od 1. oktobra imali organizovane interaktivne igrice o vrstama e-otpada i reciklaži kroz edukaciju i takmičenje, gdje je 6 (šest) reciklažnih kanti postavljeno za šest grupa u vrtiću. Sve prikupljeno do 16. oktobra će biti propisno reciklirano od strane ovlaštenog operatera ZEOS eko-sistem d.o.o. a za Vrtić „Dunje“ svi učesnici, roditelji i kolektiv vrtića, ali i pravna lica su vrijedno odlagali e-otpad. Na ovaj način ZEOS eko-sistem d.o.o. je u Bosni i Hercegovini, kao predstavnik WEEE Foruma i naše države, povodom ovog važnog ekološkog datuma, bio nosioc ovih globalnih projektnih aktivnosti. Cilj nam je bio da reagujemo preventivno i da 160 malih čuvara okoliša, kroz igru, zabavu i takmičenje, pripremimo da u budućnosti kada budu donosioci važnih odluka, znaju koliko im je okoliš, pravilno odlaganje i reciklaža e-otpada ustvari bitna za bolji kvalitet života i čistu životnu sredinu.
Rezultati ankete o nevidljivom e-otpadu 2022. godine.
Biznis.ba
