Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine uputila je prema Kini službeni zahtjev za odobravanje izvoza proizvoda od mlijeka i meda, za šta trenutno postoji interes domaćih proizvođača.
To je rezultat pregovora između dvije strane potpisnice Sporazuma u oblasti poljoprivrede, a koji je parafiran na sedmom samitu država srednje i jugoistočne Evrope i Kine (16+1), koji je održan u Sofiji.
Međutim, kada će izvoz biti odobren, u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH nisu nam mogli precizirati.
Kada je BiH u pitanju, pravna procedura se odnosi na ratifikaciju ugovora i objavljivanje u "Službenom glasniku BiH".
Kažu kako je Sporazumom o saradnji u području zdravlja životinja i karantina učinjen značajan iskorak u smislu plasmana domaćih proizvoda na kinesko tržište. Njime se, ocjenjuju, otvaraju mogućnosti za izvoz mesa peradi, čiji je proizvodni potencijal veći od 60.000 tona, zatim govedine oko 20.000 tona, više hiljada tona autohtonih sireva kao što su livanjski sir, vlašićki sir, mješinski sir, ali i drugih proizvoda životinjskog porijekla.
"Osim proizvoda životinjskog porijekla, značajni potencijali se ogledaju i u proizvodnji vina. Samo tokom prošle godine u Kinu je izvezeno oko sto hiljada boca domaćeg vina. Takođe, i proizvodi od šljive, jabuke i kruške su potencijalni izvori izvoza iz Bosne i Hercegovini u Kinu. Značajan potencijal za nastup na ovom dalekom tržištu imaju i proizvodi i prerađevine od jagodičastog voća", kazali su nam u Ministarstvu.
Kažu kako je interes kineskih investitora naročito izražen i za otkup eteričnog ulja ljekobilja.
"Svakako ne treba zanemariti ni činjenicu da je na kineskom tržištu velika potražnja za kvalitetnim proizvodima organskog porijekla, a za šta BiH ima kapaciteta da proizvede, ali i iskustva da ponudi ove proizvode osim evropskim i kineskim potrošačima", zaključuju u Ministarstvu trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Faruk Borić, predsjednik Udruženja "Bosansko-kinesko prijateljstvo", koje se zalaže za čvršće odnose dvije države, kaže kako je sporazum temelj za trgovinu namirnicama životinjskog porijekla, a koji je izuzetno značajan za razvoj više grana industrije, mljekarstva i mliječnih proizvoda, potom mesa i mesnih prerađevina, pčelinjih proizvoda i slično.
"Mljekare koje izvoze na tržište Evropske unije kao što su 'Pađeni', 'Milkos', 'Poljorad', 'Natura Milk', 'Mljekara Livno', svojim kvalitetom mogu zadovoljiti i zahtjevno kinesko tržište, koje ima i neke svoje specifičnosti. Stoga se nadam da će prisustvo mlijeka i mliječnih proizvoda ovih domaćih privrednih subjekata zavisiti od njihovih poslovnih strategija. Podsjetio bih šta za privredu BiH znači izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u Evropsku uniju, ili pak mesa i mesnih prerađevina u Republiku Tursku. Slični ostvareni bilateralni sporazumi s Kinom bi donijeli značajan razvoj privrede", kazao je Borić.
Izvoz iz BiH u Kinu se bazira na nekoliko proizvoda, prije svih na izvoz vina i proizvoda mlinske industrije, dok je uvoz značajnije zastupljen i dosta raznovrsniji.
Inače BiH je u spoljnotrgovinskoj razmjeni s Kinom u izuzetno nepovoljnom položaju. Za pet mjeseci ove godine u jednu od najmnogoljudnijih zemalja svijeta izvezeno je robe u vrijednosti od oko 15 miliona maraka, dok je, sa druge strane, uvoz iz Kine iznosio 205,7 miliona maraka.
Slično je bilo i prošle godine, kada je vrijednost izvoza bila 38,3 miliona maraka, a uvoza čak 424,7 miliona KM.
Biznis.ba / NN
