Proizvodnja kornišona na izdisaju: Uzgajivači odustaju od posla, a država ne mari
Manja grupa onih koji se i dalje nalaze u ovom biznisu u problemu su zbog pronalaska radne snage, jer oni koji su nekada kornišon brali sada se okreću drugim poljoprivrednim kulturama.
Uzgajanje kornišona u Tuzlanskom kantonu predstavljalo je priliku za odličnu zaradu. Međutim, kako to biva u Bosni i Hercegovini, zbog brojnih problema i nemara države, ovoj priči nije trebalo mnogo vremena da dođe u depresivnu fazu, kao što smo imali slučaj i s proizvodnjom smilja u Hercegovini.
Ekspanzija proizvodnje i plasmana kornišona iz tuzlanskog kraja na evropsko tržište već je u određenoj mjeri utihnula, a priliku za zaradu moći će ostvariti samo vlasnici većih otkupnih stanica koji su ranije sklopili višegodišnje ugovore sa inostranim partnerima.
Dodatni šamar poljoprivrednicima zadale su i klimatske promjene koje u ove krajeve donose sve više kišnih padavina i niskih temperatura zraka.
Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović u razgovoru za Klix.ba ovu godinu za uzgajivače i izvoznike kornišona ocjenjuje katastrofalnom.
"Ove godine imamo znatno manji broj proizvođača, koji su, između ostalog, odustali i zbog nedostatka radne snage na ruralnim područjima. To je intenzivna proizvodnja koja zahtjeva ručnu berbu, a po jednom dulumu zasada potrebno je najmanje četiri-pet berača. Također, zbog kišnih padavina i niskih temperatura zraka došlo je do pomjeranja roka sadnje koja je trebala biti završena do 30. maja. Ovaj rok je probijen sada do 15. juna", kazao je Selimović za Klix.ba.
Od sadnje do berbe kornišona minimalno treba proći od 50 do 60 dana, tako da bi se prvi plodovi iz zasada mogli izvlačiti tek početkom augusta.
Prema Selimovićevim riječima, zainteresiranost proizvođača za uzgoj kornišona opala je i zbog smanjenih podsticaja.
"Ovo je mogla biti odlična prilika za zaradu, jer smo mi u Evropi poznati po svježem kornišonu. Radimo ga na špaliru, na intenzivan način, a zbog sistema navodnjavanja kap po kap postižemo izuzetno dobar kvalitet prve klase krastavca", naglasio je Selimović.
Po uzgoju kornišona u Tuzlanskom kantonu najpoznatije su Živinice u kojima djeluje firma AM Đogić. Proizvodnjom i otkupom kornišona bave se već dugi niz godina, ali i oni su sada u nepovoljnoj situaciji. Proizvodnju ove vrste krastavca organizuju s kooperantima, odnosno uzgajivačima kojih je sada manje za skoro 30.
"Vremenske nepogode su nam nanijele mnogo problema, tako da pozicija u kojoj se nalazimo nije baš zahvalna. Kada je riječ o izvozu, mi smo s inostranim kupcima potpisali desetogodišnji ugovor koji nam garantuje izvoz. Međutim, problemi u ovom segmentu će biti male količine krastavca", rekao nam je vlasnik firme Alija Đogić.
Otkupna cijena bi kod većine otkupljivača trebala biti na prošlogodišnjem nivou, odnosno prva klasa krastavca će koštati od 1,30 do 1,50 KM.
