Predlagač, između ostalog, u obrazloženju za donošenje zakona ističe da je povećanje zaposlenosti stanovništva osnovni uslov za podizanje životnog standarda, smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, te da je društveno poduzetništvo kao segment tržišne ekonomije od ključnog značaja za ekonomsku i socijalnu stabilnost svake zemlje. Dodaje da u BiH društvena preduzeća nisu u dovoljnoj mjeri pozicionirana, jer nisu orijentisana na profit, a da ona, koja su počela s radom, u mnogim slučajevima teško opstaju na tržištu. Navodi da je osnovni razlog zbog koga se pristupilo izradi ovog rješenja taj što postojeće stanje u oblasti društvenog poduzetništva u Federaciji BiH nije legislativno uređeno. Također je istaknuto da je Evropska komisija društveno preduzeće definisala kao subjekt u ekonomiji čiji je glavni cilj da ostvari društveni uticaj, prije nego da donosi profit svojim vlasnicima ili akcionarima.
Društveno preduzeće bi, prema danas utvrđenom Nacrtu zakona, trebalo da ima pravo na posebne poreske i carinske povlastice i oslobađanja, kao i pravo na posebne povlastice i oslobađanja od drugih vrsta naknada, taksi ili članarina.
Ovim zakonom uređuju se pojam, ciljevi i načela društvenog poduzetništva, te pojam, pravna forma i uslovi za sticanje statusa društvenog preduzeća, zatim vođenje registra društvenih preduzeća, strateška podrška razvoju društvenog poduzetništva, nadzor i druga pitanja od značaja za društveno poduzetništvo, kao i društvena preduzeća u FBiH.
U danas utvrđenom nacrtu zakona je navedeno da razvoj društvenog poduzetništva u FBiH treba da omogući ostvarivanje dugoročnih ciljeva održivog ekonomskog i društvenog rasta i razvoja Federacije putem inovativnog pristupa postojećim ekonomskim, društvenim i ekološkim izazovima, koristeći potencijale društvene ekonomije, društvenog poduzetništva i društvenih preduzeća.
Između ostalog, ovo zakonsko rješenje propisuje da status društvenog preduzeća može steći pravno lice, sa sjedištem u Federaciji, osnovano kao privredno društvo, zadruga, udruženje gradana, fondacija, ustanova ili u nekoj drugoj, zakonom propisanoj pravnoj formi, čiji je osnivač jedno ili više, domaćih ili stranih, fizičkih i/ili pravnih lica i koje je registrirano kao društveno preduzeće u skladu sa ovim zakonom. Ovo pravno lice može steći status društvenog preduzeća i ako je u mješovitom vlasništvu, ali udio privatnog vlasništva u ukupnom vlasništvu minimalno mora biti 51 posto, dok javna preduzeća i javne ustanove ne mogu steći status društvenog preduzeća. Društveno preduzeće se registruje u posebnom Registru, koji vodi Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta.
Kad je u pitanju raspodjela doboti, u Nacrtu zakona je navedeno da dio dobiti društvenog preduzeća namijenjen za isplatu članovima ili vlasnicima kapitala društvenog preduzeća ne može biti veći od 49 posto neto dobiti. Također, ovo zakonsko rješenje predviđa da društveno preduzeće primjenjuje princip demokratskog učešća svih zaposlenih u odlučivanju organa koje se ostvaruje obaveznim pribavljanjem konsultativnog mišljenja zaposlenika u društvenom preduzeću prilikom svakog odlučivanja i to o raspodjeli neto dobiti, sticanju ili raspolaganju imovinom velike vrijednosti, zatim o prestanku društvenog preduzeća.
Zakon predviđa i osnivanje osnivanje Savjeta za društveno poduzetništvo Federacije kao savjetodavnog tijela i kontakt tačku na nivou Federacije. Savjet osniva Vlada FBiH svojom odlukom, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
