U bh. medijima se ovih dana pojavio godišnji indeks siromaštva koji je proveo američki profesor Steve Hanke i po kojem je Bosna i Hercegovina zauzela 18. mjesto od 157 analiziranih zemalja.
Uz to, prema ovom izvještaju BiH je, u odnosu na region, najgora. No, ostalo je potpuno nejasna metodologija kojom se došlo do ovakvih podataka. Ipak, ova vijest u bh. javnosti dobiće više pažnje nego recimo činjenica da je na 64. Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi, najprestižnijem matematičkom takmičenju na svijetu, održanoj u Japanu, olimpijski tim Bosne i Hercegovine postigao izuzetan uspjeh osvojivši jednu srebrnu, četiri bronzane medalje i jednu počasnu pohvalu. Ovdje su stvari mjerljive i one govore da su bh. učenici najbolji iz regije, ispred Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije …
Vratimo se sada izvještaju o siromaštvu.
Zavodi za zapošljavanje evidentiraju na stotine hiljada nezaposlenih, no činjenice govore da poslodavci traže olakšice pri uvozu stranih radnika. Poslodavci su Federaciji Bosne i Hercegovine zatražili više od 10.000 radnih dozvola za radnike iz inostranstva.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić kaže da je to minimum, ali da su vlasti sa komplikovanim procedurama same napravile prepreke i svojevrsni zatvoreni krug u cijelom procesu.
- Za saglasnost za stranog radnika, morate dobiti saglasnost na evidencijama nezaposlenih u Federaciji BiH, u deset Kantona, Republici Srpskoj, Brčko distriktu da nema raspoložive radne snage iz te branše. To je skoro nemoguće, jer je tamo hiljade ljudi koje ne traže posao, kaže za Vijesti.ba Nenadić.
Radi se o tome da osobe s biroa nerijetko odbijaju poslovnu ponudu, odnosno da ne traže posao. Tamo su isključivo zbog benefita poput zdravstvenog osiguranja, što jasno kazuje da je neophodna reforma nadležnosti kada je u pitanju zdravstveno osiguranje.
Dok se benefit zdravstvenog osiguranja ne izuzme iz ingerencije Zavoda za zapošljavanje, tačan broj nezaposlenih ostaće nepoznat, pogotovo jer se i oni građani koji odlaze u druge zemlje i dalje evidentiraju kao nezaposleni u BIH.
Osim toga, vlasti oklijevaju i sa usvajanjem Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak kojima bi se smanjili doprinosi i omogućilo povećanje plaća radnicima do 400 KM.
- Razočarani smo nedjelovanjem vlasti. Poslodavci traže mogućnost da isplate 400 KM veće plaće, a da ih država na taj uvećani iznos oslobodi plaćanja poreza na dohodak i jednog dijela doprinosa. Osim što se time još više puni budžet, smanjilo bi se sivo tržište, kaže Nenadić.
Dodaje da je što prije potrebno riješiti pitanje evidencija nezaposlenih osoba u Federaciji BiH te da je takav problem riješen u Republici Srpskoj tako što je razdvojena zdravstvena zaštita od evidencije nezaposlenih osoba i time su sveli listu nezaposlenih na razumnih 50.000, naspram 280 hiljada koliko ih ima u FBIH.
- Svi znamo da tu nema više od 45.000 aktivnih tražitelja posla i to iz zanimanja koja nisu proizvoljna i nisu perspektivna. To je razvilo ogromno crno tržište, poskupilo čitav sistem, razvilo administraciju i birokraciju i problem, kaže Nenadić.
On navodi da kapaciteta ima, ali da smo zbog nerazumijevanja i tromosti po pitanju rješavanja ovih problema od strane vlasti, u situaciji da preostali dio radne snage napušta BiH.
Sve ovo ukazuje i na potrebu reforme Zavoda za zapošljavanje, ali i drugih zavoda, koji su očigledno postali teret državi sa svojom golemom administracijom, od koje gotovo niko, a pogotovo privreda, nema koristi.
Biznis.ba / Vijesti.ba
