Na pola radnog vremena u Evropskoj uniji radi 17,1 posto zaposlenika
Gledajući unatrag u posljednjih deset godina, udio radnika s nepunim radnim vremenom zabilježio je spor, ali stabilan trend pada s 19,1 posto u 2014. i 2015. na 16,9 posto u 2022. godini.
Udio zaposlenosti s nepunim radnim vremenom za muškarce ostao je na razini oko osam posto tokom ovog razdoblja, ali za žene se udio smanjio za 3,9 postotnih bodova – s 31,8 posto, koliko je iznosio u 2014. na 27,9 posto, u 2023. godini.
„U 2023. oko jedne trećine (31,8 posto) zaposlenih žena u dobi od 25 do 54 godine s djecom u EU-u radilo je na nepuno radno vrijeme, za razliku od 20 posto zaposlenih žena bez djece. Nasuprot tome, među muškarcima je samo pet posto onih s djecom radilo skraćeno radno vrijeme u odnosu na one bez djece (7,3 posto)“, navodi Eurostat.
Razlika u udjelima rada s nepunim radnim vremenom između žena i muškaraca s djecom iznosila je značajnih 26,8 postotnih bodova u 2023., a za muškarce i žene bez djece manja je od polovine, s 12,7 postotnih bodova.
Najveći jaz između žena i muškaraca s djecom zabilježen je u Austriji, gdje je ova razlika 61,2 boda odnosno 69,2 posto žena naspram osam posto muškaraca. Slijede Njemačka i Nizozemska s 57,2 boda i 54,8 boda razlike, prenose Financije hr. Ove tri zemlje EU također imaju najveći udio žena s djecom, koje rade na pola radnog vremena.
Rumunija je jedina zemlja EU u kojoj je udio muškaraca s i bez djece koji rade skraćeno radno vrijeme veći od udjela žena: 2,9 posto i 3,5 posto za muškarce s i bez djece, u odnosu na 2,4 i 2,7 posto za žene s i bez djece.
Eurostatovi podaci pokazuju i da je udio zaposlenih žena s djecom s nepunim radnim vremenom premašio udio žena bez djece u svim zemljama EU osim u Danskoj, Finskoj, Latviji, Grčkoj i Rumuniji.
