Kao i u zadnjoj prognozi iz septembra, očekuje rast BDP-a od 2,3 posto. Iduće godine očekuje se ubrzanje rasta na 2,6 posto.
Nakon usporavanja rasta u 2023., kada je slovenska ekonomija poraslo za 1,6 posto zbog usporavanja lične potrošnje i slabe vanjske potražnje, te uprkos snažnom rastu investicija, prema dosadašnjim procjenama, EBRD bilježi postupno poboljšanje dinamike prerađivačka industrija, koja je u posljednje dvije godine najviše na udaru vanjskih šokova. U međuvremenu se lična potrošnja još nije vratila na nivou iz 2022. uprkos sporom popuštanju inflacije.
Oporavak nakon katastrofalnog gubitka u augustu prošle godine, koji u 2023. još nije započeo u očekivanom obimu, ipak bi ove godine trebao snažnije ojačati investicijsku aktivnost, a rast iduće godine također bi trebao povoljno djelovati na oporavak u najvećim dijelovima zemlje. važni vanjskotrgovinski partneri Ukratko opisuju očekivanja za Sloveniju u EBRD-u.
Organizacija je u utorak započela trodnevni godišnji sastanak i poslovni forum u Erevanu, koji uvijek uključuje najnovije ekonomske prognoze za regiju u kojoj djeluje. To je veliko područje srednje, istočne i jugoistočne Evrope, bivših sovjetskih republika s Mongolijom te dijelovima sjeverne Afrike i Bliskog istoka.
U odnosu na posljednju prognozu iz prošlogodišnjeg septembra. EBRD je snizio ovogodišnju procjenu rasta cijele regije za 0,2 postotna boda na 3,0 posto. Iduće godine očekuje se ubrzanje rasta na 3,6 posto. Ovogodišnji rast BDP-a u regiji tako će, uprkos korekciji prema dolje, ipak biti veći nego lani, kada je dostigao 2,5 posto zbog posljedica ruskog napada na Ukrajinu i energetske krize, prenosi SEEbiz.
Manje pogoršanje u odnosu na rujansku prognozu ponajviše je rezultat za 0,3 postotna boda niže prognoze za srednje i istočnoevropske članice EU. Očekuje se da će ovo područje, koje uključuje i Sloveniju, ove godine rasti po stopi od samo 2,2 posto, uglavnom zbog slabosti njemačke ekonomije kao glavnog vanjskotrgovinskog motora regije. Iduće godine očekuje se povećanje rasta na 3,1 posto.
U tim zemljama, kao i u većini drugih regija u kojima EBRD djeluje, problem je bio još veći rast cijena u odnosu na zemlje južne, zapadne i sjeverne Evrope. Inflacija usporava, ali je i dalje barem dva postotna boda viša od npr. Prosjek EU i eurozone.
Pod najvećim su pritiskom Češka i baltičke zemlje. U Češkoj i Estoniji rast će tako ove godine biti manji od jedan posto. Za ove dvije zemlje EBRD je također najviše pogoršao prognoze u odnosu na septembar, za Češku za 1,6 postotnih bodova, a za Estoniju za 1,2 postotna boda. Poljska i Hrvatska trebale bi pokazati najbolju dinamiku. Ove godine očekuje se njihov rast od 2,9 posto. Sljedeće godine, pak, očekuje se da će rast posvuda ojačati i premašiti tri posto u baltičkim državama i Poljskoj.
Za regiju zapadnog Balkana, koja je također važna za Sloveniju, ove godine očekuje se rast od 3,3 posto, što je 0,1 postotni bod manje od procjena iz septembra prošle godine. Očekuje se da će iduće godine rast porasti na 3,7 posto. Kažu da je najgora dinamika u Sjevernoj Makedoniji.
Turska bi ove godine trebala zabilježiti rast BDP-a od 2,7 posto, što je za 0,3 postotna boda lošije nego u septembru. Iduće godine očekuje se jačanje rasta na 3,0 posto. Prognoza za Ukrajinu, koja je još uvijek žrtva ruske agresije, ostaje na tri posto rasta ove godine. Iduće godine EBRD očekuje skok na šest posto rasta.
Očekuje se da će Rusija, koja je pod zapadnim sankcijama zbog napada na susjeda, ove godine zabilježiti ekonomski rast od 2,5 posto. To je 1,5 postotnih bodova više od procjena iz septembra prošle godine. Iduće godine EBRD očekuje pogoršanje dinamike na stopu rasta od 1,5 posto.
