Dispariteti u zapošljavanju po polovima još uvijek postoje u regionu, s 15 posto manje žena zaposlenih nego muškaraca.
Izazovi poput dugotrajne nezaposlenosti, neregistrovanog rada, uz zabrinjavajuće trendove emigracije i odliva mozgova, i dalje postoje, navodi se na sajtu RCC, prenosi Tanjug.
"Jedna petina stanovništva Zapadnog Balkana živi u inostranstvu, dok prema najnovijim podacima Balkanskog Barometra REK, 71 poisto naših mladih razmišlja o napuštanju svojih domova i odlasku u inostranstvo", dodala je Bregu.
Mnogi razlozi doprinose brzom odlasku građana iz regiona: od nižeg životnog standarda u poređenju sa destinacijskim zemljama, do slabih socijalnih zaštita i visokih nivoa korupcije, ističu iz RCC.
Prema Balkanskom Barometru, politike koje ciljaju na zadržavanje radne snage regiona postaju popularnije među poslovnim subjektima na Zapadnom Balkanu jer mjere rekordan nivo podrške od 70 posto, što je porast od 24 poena od 2021. godine.
Dok bi 40 odsto domaćih poslovnih subjekata radije zaposlilo radnike sa Zapadnog Balkana, oni se obraćaju trećim zemljama, uvozeći kvalifikovanu radnu snagu kako bi popunili svoje slobodne pozicije, a kvota za izdavanje radnih dozvola sve više raste svake godine u ekonomijama u regionu.
"S obzirom na ove zabrinjavajuće realnosti, postavlja se pitanje: Kako može sljedeći Dan rada biti obilježen sa više ljudi koji rade u regionu, a manje u inostranstvu", zaključila je Bregu.
