Prema proračunima Bloomberga, razlika između kineskog izvoza i uvoza će dostići skoro bilion dolara ako nastavi da se povećava istim tempom kao što je bio u godini do danas. Suficit u robnoj razmjeni skočio je na 785 milijardi dolara u prvih 10 mjeseci, prema podacima objavljenim prošle sedmice, što je najveći rekord u tom periodu i povećanje od skoro 16 posto u odnosu na 2023.
“S obzirom da kineske izvozne cijene i dalje padaju, rast obima izvoza je bio ogroman,” rekao je Brad Setser, viši saradnik u Vijeću za vanjske odnose, posredstvom mreže X. “Otkupna priča je o ekonomiji koja ponovo raste na osnovu izvoza.”
Kina se više oslanja na izvoz kako bi nadoknadila slabost domaće potražnje koju je Peking tek nedavno pokušao da nadoknadi ubrizgavanjem podsticaja u ekonomiju.
Sve više iskrivljena slika izazvala je odbijanje sve većeg broja zemalja, a nova Trumpova administracija će vjerovatno uvesti carine koje bi smanjile protok izvoza u SAD, prenosi Investitor me. Zemlje od Južne Amerike do Evrope već su podigle carinske barijere za kinesku robu kao što su čelik i električna vozila.
Strane kompanije takođe vuku novac iz Kine, a obaveze za direktne strane investicije padaju u prvih devet mjeseci ove godine, pokazuju podaci objavljeni u petak. Ukoliko se pad nastavi do kraja godine, to bi bio prvi godišnji neto odliv SDI od najmanje 1990. godine, kada počinju uporedivi podaci.
Dosadašnji odgovor Pekinga bio je obećanje veće podrške kompanijama, a državno vijeće je u petak najavilo da će ukinuti finansijsku podršku industrijama za promovisanje stabilnog rasta vanjske trgovine, podsticanje ekonomskog razvoja i stabilizaciju zapošljavanja.
Kineske kompanije su pojačale svoj izvozni učinak u posljednjih nekoliko godina. Nasuprot tome, usporavanje ekonomije, sve veća elektrifikacija i sve veća zamjena stranih proizvoda domaćim alternativama potiskuju potražnju za uvozom.
Rezultat u oktobru bio je treći najveći višak u istoriji koji je bio malo ispod junskog rekorda. Trgovinski suficit izračunat u juanima dostigao je 5,2% nominalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvih devet mjeseci ove godine, što je najviše od 2015. godine i znatno iznad prosječnog nivoa za posljednju deceniju.
SAD je najveća komponenta kineskog trgovinskog suficita
Suficit sa SAD je ove godine porastao 4,4% u odnosu na isti period prošle godine. Porastao je 9,6 odsto s Evropskom unijom i skoro 36 odsto sa 10 zemalja jugoistočne Azije u Aseanu, pokazuju najnoviji podaci.
Neravnoteže rastu i kod mnogih drugih nacija. Kina sada izvozi više robe u skoro 170 zemalja i ekonomija nego što kupuje od njih, najviše od 2021.
Možda se sprema i valutni rat. Indijska centralna banka saopštila je da je spremna da dopusti da rupi oslabi ako Kina dopusti da juan padne, kako bi se suprotstavila američkim carinama.
Pad juana učinio bi kineski izvoz jeftinijim i mogao bi dodatno povećati suficit s Indijom, koji je ove godine dostigao 85 milijardi dolara, 3% više nego 2023. i više nego udvostručen je u odnosu na prije pet godina.
