20+ godina
sa vama
Oslabila domaća potražnja

Kineski rast usporio na 4,5%, najslabiji u gotovo tri godine

Autor: Biznis.ba
Foto: X.com
Privredni rast Kine usporio je na najslabiji tempo u gotovo tri godine u četvrtom tromjesečju jer je domaća potražnja oslabila, iako je rast za cijelu godinu odgovarao cilju Pekinga, uprkos rastućim trgovinskim tenzijama sa SAD-om i dugotrajnom padu tržišta nekretnina.

Bruto domaći proizvod porastao je za 4,5 posto u periodu od oktobra do decembra, pokazali su podaci Nacionalnog zavoda za statistiku u ponedjeljak. To predstavlja usporavanje u odnosu na 4,8 posto u trećem tromjesečju i najslabiji rezultat od prvog tromjesečja 2023. godine, kada je rast također iznosio 4,5 posto.

Ukupan privredni učinak za cijelu godinu iznosio je 5 posto, čime je ispunjen zvanični cilj od oko 5 posto, prenosi SEEbiz.

Slabljenje potrošnje

Odvojeni podaci za decembar pokazali su da je domaća potrošnja oslabila, pad investicija se produbio, dok se industrijska proizvodnja poboljšala.

Maloprodaja je u decembru porasla za 0,9 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što je manje od prognoze ekonomista koji su očekivali rast od 1,2 posto i usporavanje u odnosu na 1,3 posto u prethodnom mjesecu. To je najslabiji rast od decembra 2022. godine, prema podacima Wind Informationa, kada je mjera potrošnje pala za 1,8 posto na godišnjem nivou.

Industrijska proizvodnja porasla je za 5,2 posto u decembru, nadmašivši očekivanja rasta od 5 posto i u odnosu na 4,8 posto u prethodnom mjesecu.

Ulaganja u fiksnu imovinu, koja uključuju nekretnine, pala su za 3,8 posto prošle godine, što je lošije od prognoze ekonomista o padu od 3 posto u anketi Reutersa. Ulaganja u razvoj nekretnina nastavila su padati kako se kriza na tržištu nekretnina produbljivala, te su pala za 17,2 posto u 2025. godini, produbljujući pad od 10,6 posto u 2024. godini.

Stopa nezaposlenosti u urbanim područjima ostala je nepromijenjena i u decembru je iznosila 5,1 posto.

Kineski indeks CSI 300 porastao je za 0,6 posto nakon objave podataka, prije nego što je smanjio dobitke, dok je hongkonški Hang Seng indeks pao za 0,8 posto. Prema podacima LSEG-a, offshore juan je blago ojačao na 6,9604 u odnosu na američki dolar, što je njegova najjača razina od maja 2023. godine.

„Moramo usvojiti proaktivnije i efikasnije makroekonomske politike i nastaviti širiti domaću potražnju“, naveo je Zavod za statistiku u zvaničnom saopćenju na engleskom jeziku.

Neravnoteža ponude i potražnje

Druga najveća svjetska ekonomija pokazala je otpornost tokom 2025. godine, uglavnom potpomognuta nižim carinskim stopama od očekivanih i nastojanjima izvoznika da se diverzificiraju izvan SAD-a, što je kreatorima politika omogućilo da odgode pokretanje velikih poticajnih mjera.

Kina je prošle godine zabilježila rekordan trgovinski suficit od gotovo 1,2 biliona dolara, potaknut snažnim rastom izvoza na tržišta izvan SAD-a, jer su proizvođači preusmjeravali pošiljke kako bi izbjegli više američke carine.

Očekivani teret zbog isporuka s početnim punjenjem, strožih kontrola pretovara i jačanja valute bio je ograničen, rekao je Tommy Xie, generalni direktor OCBC banke. Xie očekuje da će kineski izvoz porasti za oko 3 posto u 2026. godini.

Neto izvoz činio je gotovo trećinu kineskog BDP-a u 2025. godini, dok je potrošnja doprinijela sa 52 posto ukupnom privrednom učinku, rekao je u ponedjeljak novinarima direktor Zavoda za statistiku Kang Yi.

Izvoz se i dalje suočava s izazovima. Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je uvođenjem carina od 25 posto zemljama koje posluju s Iranom, uključujući Kinu, a trgovinsko primirje s Washingtonom ističe kasnije ove godine. Izrazita kineska trgovinska neravnoteža također je izazvala kritike trgovinskih partnera koji nastoje zaštititi domaću industriju od priljeva jeftine kineske robe.

© Copyright 2005. - 2026. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba