Plate rasle, ali standard stagnirao: Kako su troškovi života "pojeli" američku srednju klasu
Međutim, kada se prihodi uporede sa rastom cijena, slika stvarne kupovne moći postaje znatno drugačija.
Dok su troškovi stanovanja, hrane i energije snažno rasli, realni standard velikog dijela srednje klase stagnirao je ili blago opao. Istovremeno, najbogatiji Amerikanci višestruko su uvećali svoje bogatstvo, a pojedini tehnološki milijarderi čak i za više hiljada puta.
Prema podacima američkog Ministarstva rada, ukupni nivo cijena u SAD-u porastao je za oko 58% između 2007. i 2026. godine, što znači da bi za životni standard koji je 2007. zahtijevao 100 dolara danas bilo potrebno približno 158 dolara.
Iako su plate rasle, njihov realni rast bio je mnogo skromniji i procjenjuje se na oko 10%, prema podacima Federalnih rezervi, što pokazuje da rast prihoda nije pratio rast troškova života.
Stanovanje postalo najveći teret za srednju klasu
Najveći rast troškova zabilježen je kod stanovanja.
Troškovi u kategoriji „housing“ porasli su za oko 65-70% od 2007. godine, dok su prosječne cijene kuća porasle i više od 70% u odnosu na period prije finansijske krize.
Ako je prosječna godišnja stanarina ili hipoteka 2007. iznosila između 12.000 i 14.000 dolara, danas isti nivo stanovanja košta između 20.000 i 24.000 dolara godišnje, prenosi Bankar me.
Uz rast kamatnih stopa, dostupnost stambenih kredita dodatno je pogoršana, pa stanovanje danas zauzima između 25 i 30% prihoda prosječne porodice, naspram oko 20% prije dvije decenije.
Hrana i energija dodatno opterećuju budžete
Sličan trend vidljiv je i kod hrane.
Cijene hrane i pića porasle su približno 65-70% od 2007. godine. Hljeb je, na primjer, poskupio sa oko 1,15 na 1,80 dolara, dok su jaja sa oko 1,50 porasla na više od tri dolara.
Troškovi energije takođe su značajno povećani.
Cijena električne energije porasla je sa oko 0,11 dolara po kilovat-satu 2007. godine na približno 0,18 do 0,19 dolara danas, dok je prosječna cijena benzina porasla sa 2,80 na oko 4,50 dolara po galonu.
Prosječni godišnji trošak energije za domaćinstvo danas iznosi između 4.500 i 6.000 dolara, u odnosu na oko 3.000 do 3.500 dolara prije finansijske krize.
Nominalno više plate, ali slabiji osjećaj standarda
Kada se svi troškovi saberu, ekonomisti zaključuju da je realna kupovna moć američke srednje klase rasla veoma sporo.
Srednji prihod američke porodice 2007. godine iznosio je oko 63.000 dolara. Kada se uračuna inflacija, isti životni standard danas bi zahtijevao između 100.000 i 105.000 dolara godišnje.
Pošto se medijalni prihod 2026. godine kreće upravo oko tog nivoa, to praktično znači da je kupovna moć ostala gotovo nepromijenjena ili je u pojedinim djelovima SAD-a čak oslabila.
Zbog toga sve više Amerikanaca ima osjećaj da se, uprkos većim primanjima, danas živi teže nego prije dvije decenije.
Milijarderi povećali bogatstvo i za više hiljada procenata
Dok je srednja klasa stagnirala, najbogatiji Amerikanci enormno su povećali svoje bogatstvo.
Prema Forbesovim podacima, Elon Musk je od 2007. do danas povećao bogatstvo sa oko 300 miliona dolara na približno 790 milijardi dolara.
Jeff Bezos povećao je bogatstvo sa 4,4 milijarde na oko 283 milijarde dolara, Mark Zuckerberg sa 1,5 milijardi na oko 220 milijardi, dok je Larry Ellison sa 26 milijardi stigao do više od 200 milijardi dolara.
Jedini iz ove grupe čije bogatstvo nije eksplodiralo višestruko je Bill Gates, uglavnom zbog prodaje akcija Microsofta i velikih donacija.
Prema podacima Federalnih rezervi, jedan procenat najbogatijih Amerikanaca povećao je ukupno bogatstvo od 2007. godine za oko 175%.
Ekonomisti ocjenjuju da je do ovakve razlike došlo zbog sporijeg rasta plata, snažnog rasta cijena nekretnina i dominacije finansijskog i tehnološkog sektora, gdje kapital ostvaruje znatno veće prinose od rada.
Globalizacija i tehnološki bum dodatno su povećali koncentraciju bogatstva među najbogatijima, dok je srednja klasa dobijala sve manji dio ukupnog ekonomskog rasta.
