Njemačka je prodala akcije u kompaniji Deutsche Telekom AG za 2,5 milijardi eura, što je posljednja u nizu prodaja udjela države u preduzećima kroz koje Njemačka pokušava da dođe do sredstava.
Njemačka državna banka KfW nudi institucionalnim investitorima 110 miliona akcija, rekao je zajmodavac kasno u ponedjeljak. Nakon prodaje, udio KfW i vlade će biti 27,8 posto, a broj akcija u slobodnom opticaju će porasti.
Iz ministarstva finansija su rekli da će sredstva biti upotrebljena za dokapitalizaciju željezničke kompanije Deutsche Bahn AG i za izgradnju pružne infrastrukture.
“Zahvaljujući raspoloženju na tržištu kapitala, prodaja je završena uspješno”, rekli su iz ministarstva.
Kancelar Olaf Scholz i njegova koalicija pokušavaju da obezbijede budžetska sredstva nakon što je Vrhovni sud prošle godine ukinuo mjeru finansiranja na koju se vlada oslanjala prethodnih godina.
Berlin pokušava da pronađe mjere štednje koje ne bi ugrozile izlazak iz privredne stagnacije ili modernizaciju vojske koja je dugo bila zapostavljana.
Posljednja prodaja je dio strategije koju ministarstvo naziva “odgovornom privatizacijom”.
Deutsche Bahn trenutno prihvata ponude za svoje logističko odjeljenje DB Schenker, čijom prodajom planiraju da prikupe više od 15 milijardi eura, rekli su za Bloomberg izvori upoznati sa planovima, prenosi Investitor me. KfW je ranije ove godine kroz prodaju udjela u pošti (Deutsche Post AG) prikupila 2,2 milijarde eura.
Ponude za Deutsche Telekom su zaključene u ponedjeljak, a transakcije će vjerovatno biti zaključene u četvrtak.
KfW će i dalje ostati najveći akcionari u kompaniji. Otprilike tri sedmice prije prodaje, kompanija je objavila dobre rezultate za prvi kvartal. Za dobar rezultat najviše je bio zaslužan rast prodaje u Njemačkoj i SAD.
Vrijednost akcija je ove godine skočila 4,1 odsto, a KfW je u drugom kvartalu već prodala 22,4 miliona akcija.
Njemačka se također bliži odluci da iz svoje 5G mreže isključi kineske komponente do 2026, što bi svakako pogodilo poslovanje kompanije.
Predstavnici kompanije čije je sjedište u Bonu rekli su da nije realno očekivati da se ova zabrana sprovede do 2026. godine.
