Berze sedmicu završile u crvenom: Strah se širi globalnim tržištima
Globalne berze bile su u crvenom području u petak nakon povećanja kamatne stope Banke Japana (BOJ), u kombinaciji sa ublaženim američkim ekonomskim podacima i razočaravajućim zaradama američkog tehnološkog sektora.
Federalne rezerve (Fed) zadržale su trenutnu kamatnu stopu ove sedmice, ali tržišta su sumnjala da bi ona mogla biti samo znak za snižavanje, što bi potencijalno moglo uzrokovati dalje usporavanje privrede.
Investitori su preusmjerili sredstva u sigurno utočište kao što su japanski jen, zlato, državne obveznice i euro dok su damping dionice, posebno dionice tehnologije, zabilježile povlačenje.
Futuresi na zlato na Comexu porasli su 1,04% na 2.506 dolara (2.321 eura) po unci, inči daleko od najvišeg nivoa svih vremena.
Japanske berze padaju uslijed pooštravanja mjera BOJ-a
Rasprodaja je intenzivirana tokom azijske sesije u petak, kada su japanske berze doživjele najoštriji jednodnevni pad od marta 2020. Nikkei 225 je oslabio 5,81%, dok je Topix oslabio za 6,14%, što je njegov najgori dan od 2016. godine.
Oba mjerila su se povukla za više od 14% sa svojih najviših vrijednosti prije mjesec dana.
Ranije ove sedmice, BOJ je po drugi put ove godine podigao kamatne stope i najavio plan za smanjenje kupovine državnih obveznica, prenosi Investitor me.
Banka je u martu prekinula svoju višedecenijsko negativnu kamatnu stopu i povećala troškove zaduživanja po prvi put od 2007. godine.
Japanski jen je značajno ojačao nakon sastanka jer su više kamatne stope ohrabrile investitore da otkupe jen dok su prodavali ranije prinosne valute, kao što su australijski i novozelandski dolari, što je izazvalo oštru devalvaciju ovih robnih valuta.
Jačanje japanskog jena izazvalo je i zabrinutost za japanski izvoz, što je dovelo do toga da investitori uzimaju profit u dionicama i povlače svoj novac s lokalnih tržišta.
Uz to, japanske banke drže ogromnu količinu prekomorskih sredstava, a jastrebski stav BOJ-a je možda pokrenuo priliv jena, uzrokujući pad na drugim berzama, posebno na Wall Streetu.
Fed u fokusu
Čini se da Federalne rezerve oklijevaju da smanje svoju kamatnu stopu, nakon što je referentnu stopu zadržala nepromijenjenu između 5,25% i 5,5% ove sedmice.
Nasuprot tome, druge velike centralne banke, uključujući Evropsku centralnu banku (ECB), Banku Engleske (BoE) i Švicarsku nacionalnu banku, počele su da smanjuju svoje kamatne stope ove godine.
Iako se generalno očekuje da će Fed smanjiti stopu u septembru, tržišta su zabrinuta da bi to moglo biti prekasno da se spriječi ekonomski pad.
Nedavni ekonomski podaci u SAD-u ukazuju da bi najveća svjetska ekonomija mogla doživjeti dalje usporavanje rasta.
Američki proizvodni PMI smanjio se četvrti mjesec zaredom u julu, dok su zahtjevi za nezaposlenost porasli na najviši nivo od augusta 2023.
Investitori pomno prate da li će podaci o platnom spisku koji se ne bave poljoprivredom biti objavljeni kasnije u petak.
Razočaravajući rezultati tehnoloških divova
Nedavno povlačenje tržišta takođe je pokrenuto tehnološkom rasprodajom na Wall Streetu usred rotacije sektora i razočaravajućih rezultata zarada velikih tehnoloških kompanija.
Tesla, Alphabet, Microsoft i Amazon su prijavili zaradu slabiju od očekivane ili su pružili slabe izglede za rast, što je pojačalo pad dionica poznatih proizvođača AI čipova, kao što su Nvidia, AMD i Arm.
Prinosi na američke državne obveznice značajno su pali nakon sastanka o politici Fed-a, jer su obveznice skočile usred osjećaja averzije prema riziku. Prinosi na obveznice kreću se obrnuto sa cijenama obveznica.
Prinos na desetogodišnje trezorske zapise pao je ispod 4% prvi put od januara, dok je prinos na dvogodišnje zapise pao na 4,14%, što je najniži nivo od februara.
Evropska tržišta slabe dok se euro oporavlja
Evropske dionice su produžile sedmične gubitke usred velikog pada tržišta. Rasprodaje su bile posebno izražene u tehnološkim i bankarskim dionicama.
Prinosi na državne obveznice dodatno su pali nakon smanjenja stope Banke Engleske, odražavajući globalne trendove.
Međutim, euro se smatra valutom utočišta i oporavio se od pada prethodnog dana, uz rast EUR/USD od 0,3% na 1,0820 u 11:34 po srednjeevropskom vremenu.
Godišnja inflacija u eurozoni porasla je na 2,6% u julu sa 2,5% u prethodnom mjesecu, što je povećalo izglede za usporavanje tempa smanjenja stope ECB i podstaklo euro.
