Evropska centralna banka zadržala kamatne stope u eurozoni na važećem nivou
Evropska centralna banka (ECB) zadržala je kamatne stope u eurozoni na važećem nivou, uz upozorenje da bi stroga monetarna politika mogla predstavljati i rizik po ionako slabašan privredni rast.
Potvrdili su tako kamatnu stopu za refinansiranje banaka od 4.5 posto i kamatnu stopu na prekonoćne depozite banaka od 4,0 odsto, prenosi HINA.
Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će i ubuduće kamatu od 4.75 posto. Banka je u julu 2022. pokrenula ciklus zaoštravanja monetarne politike kako bi obuzdala inflaciju, podigavši kamatne stope do septembra 2023. za 4,5 postotnih bodova. Na sjednicama u oktobru i decembru zadržali su ih na važećem nivou, uz obrazloženje da inflacija slabi.
Istakli su da slabljenje inflacije odražava visoki nivo cijena energije u 2022. godini, ali cijene rastu sporije i kada se izuzmu hrana i energija, naglasili su, zaključivši da su podignute kamatne stope pretočene u postrožene uslove finansiranja.
"Strogi uslovi finansiranja prigušuju potražnju, a to pomaže u smanjivanju stope inflacije", stoji u saopćenju.
Upravno vijeće ponovilo je da bi važeće kamatne stope trebale odigrati "značajnu" ulogu u spuštanju inflacije na ciljani nivo ako ih banka dovoljno dugo zadrži na tom nivou. Ponovili su i da će u budućim odlukama voditi računa da kamatne stope budu "dovoljno restriktivne", i to "sve dok bude potrebno".
U decembru ECB je prognozirao da bi se stopa inflacije već u 2025. trebala spustiti posve blizu ciljanom nivou i iznositi 2,1 odsto. U 2026. trebala bi kliznuti ispod tog nivoa i iznositi 1,9 odsto, izračunali su. ECB cilja stopu inflacije od dva posto.
Najnoviji podaci "potvrđuju procjenu o izgledima za inflaciju u srednjoročnoj perspektivi", do 2026., zaključili su na sjednici. ECB je u decembru prognozirao i slabi rast privrede eurozone u kratkoročnom razdoblju, za 0,8 posto u 2024. i za 1.5 posto u 2025. i 2026.
"I dalje pretežu rizici koji bi mogli zakočiti privredni rast", konstatuje banka u saopćenju, istaknuvši da bi "privreda moglo rasti slabije nego što se očekivalo ako monetarna politika poluči snažnije efekte od očekivanih".