Upravno vijeće Evropske centralne banke (ESB) smanjilo je tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova. Kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjit će se na 4,25 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 4,50 posto, a na novčani depozit na 3,75 posto.
Oxford Economics u svojoj analizi ističe da je ovo smanjenje bilo očekivano ali da su daljnje politike ESB-a – manje jasne.
„S obzirom na najnovije podatke – uključujući naše trenutne prognoze – i dalje očekujemo da će ESB slijediti junsko smanjenje, spuštajući stopu na depozite na tri posto do kraja godine. Međutim, mislimo da će ESB vjerovatno stati na sastanku u srpnju. Naši modeli sadašnjih prognoza temeljeni na podacima o raspoloženju sugeriraju da bi usporavanje rasta plaća i usporavanje dobitaka na tržištu rada omogućilo ESB-u da nastavi snižavanje stopa nakon juna“, navode u ovoj analizi.
Ističu i da su mnogi članovi upravnog vijeća ESB-a i dalje su oprezni zbog snažnog nominalnog rasta plata. Porast dogovorenog rasta plata za prvo tromjesečje pojačao je neke od ovih zabrinutosti, ali ocjenjuju da su te zabrinutosti trenutne.
Također, sljedeći niz makroekonomskih projekcija ESB-a u junu vjerovatno će sadržavati još jedno smanjenje, iako skromno, prema prognozi rasta plata u 2024. godini, prenose Financije hr. Projekcije iz marta predviđale su rast plaća od 4,5 posto u 2024. godini.
Čak i s ugovorenim platama od 4,7 posto u prvom tromjesečju, procjenjuju iz Oxford Economicsa, ta prognoza izgleda prejaka. Štaviše, njihova trenutna prognoza ne signalizira ubrzanje rasta plata u drugom tromjesečju, kako je predloženo u projekcijama ESB-a iz marta.
„Solidan rast plata poduprt je vrlo otpornim tržištima rada. Naše trenutne prognoze pokazuju da se to sada smanjuje, uz usporavanje rasta zaposlenosti u skladu s našom prognozom. Očekujemo da će ESB postići meko pristajanje na tržištu rada, bez značajnijeg porasta nezaposlenosti. A usporavanje povećanja radnih mjesta s ubrzanjem rasta trebalo bi stvoriti održivije i uravnoteženije uslove za rast produktivnosti“, navodi Oxford Economics.
S postupnim povećanjem rasta BDP-a, hlađenje tržišta rada trebalo bi pokrenuti ekonomiju na uravnoteženiji, održiviji put, gdje je povišeni, ali lagani nominalni rast plata usklađen sa zdraviji rast produktivnosti. To bi zauzvrat trebalo učiniti rast plata manje inflatornom zabrinutošću. Osim toga, usporavanje rasta zaposlenosti trebalo bi biti još jedan faktor usporavanja rasta plata, kao tržište rada malo popušta. Očekujemo da će pad rasta zaposlenosti dovesti do zahlađenja rast plata, pri čemu su mnoga gospodarstva na prekretnici ili su je tek prošla.
Odluku o tempu i vremenskom rasporedu naknadnih smanjenja kamatnih stopa odredit će očekivanja članova vijeća, od kojih bi neki mogli biti oprezni s obzirom na nedavni val inflacije.
Na temelju podataka visoke frekvencije koje imamo, vidimo malo dokaza koji govore protiv nastavka s postupnim, uzastopnim smanjenjem stopa nakon junskog sastanka, odnosno očekuje se postupna, ali održivu normalizaciju kamatne stope, pokazuje analiza Oxford Economicsa.
